Zovu ih metuzalemima među životinjama jer, osim što su tu milijunima godina, kornjače su i dugovječne. Neke od njih dožive i pedesetu, a prema legendi, one divovske s Galápagosa prevale i dva stoljeća. Za razliku od slatkovodnih rođakinja, morske kornjače specifične su po plivanju u kojem istodobno “veslaju” objema prednjim nogama, dok slatkovodne to rade više u stilu bicikliranja - prvo jednom pa drugom nogom. 

Osim toga, golema razlika između morskih kornjača i drugih vrsta, kako slatkovodnih, tako i kopnenih, jest ta da se morske ni glavom ni nogama ne mogu zavući u svoj oklop i tako se zaštititi.

Pa kad postane opasno, morskim kornjačama ni dugovječnost ni otpornost ne pomažu baš previše. Često stradavaju od krivolova i zato se njihov ionako nevelik broj stalno smanjuje. Škodi im i onečišćenje okoliša, a katkad se zapletu u ribarske mreže i uguše jer im od panike puno brže nestane zraka. 

Budući da su ugrožene, Hrvatska u Jadranu štiti tri vrste. Za ozljeđivanje sedmopruge usminjače, koja za razliku od uobičajene ima kožnati oklop i najveća je od morskih kornjača, kazna je 40.000 kuna. Tako je i s golemom želvom, dok napadač na glavatu želvu plaća mrvicu manje - 30.000 kuna.