Domovina čokolade je Južna i Srednja Amerika. Ondje raste njezin glavni sastojak kakaovac. Plodovi kakaovca rastu izravno iz debla ili debljih grana. U jednom plodu ima i do 3000 sjemenki koje se suše, kuhaju i melju u sitni prah. Stari narodi Latinske Amerike kakao su miješali s vodom i od njega pripremali gorki napitak. Vjerovali su da ratnicima daje čarobnu snagu i izdržljivost. U slasnom napitku od kakaa prvi su uživali Maje i Azteci prije 1400 godina.

Zrna kakaovca služila su im i umjesto novca za plaćanje.

Čokolada i kakao dugo su bili jako skupi i u njima su mogli uživati samo bogati. U 16. stoljeću Španjolci su kakao donijeli u Europu. Najprije su uživali u napicima kojima su dodavali šećer i začine. Prve čokolade bile su gorke i grube, zrnate strukture. U Švicarskoj je prije 167 godina napravljena prva mliječna čokolada od fine glatke mase. Bila je jako skupa. Prije 110 godina napravljena je prva čokoladna štangica te je čokolada postala jeftinija i dostupnija svima.

'Najčokoladnijom' nacijom smatraju se Švicarci. Pojedu oko 11 kilograma čokolade, a ostali u svijetu u prosjeku pojedu oko šest kilograma.

U Hrvatskoj je proizvodnja čokolade počela prije 102 godine u Zagrebu.

Kako se pravi

Zrna kakaovca najprije se čiste, potom prže i melju. Kakao masi dodaje se šećer i mlijeko u prahu, a ovisno o vrsti čokolade i ostali sastojci poput cijelih ili mljevenih lješnjaka, badema, riže... Sve se miješa u finu masu - čokoladu.