Pravo šumsko blago, sitne šumske jagode, naći ćemo skrivene na rubu proplanka, livada i pašnjaka ili među grmljem te u brdskim i planinskim predjelima. Vole sunce ili blagu sjenu te vlažnu zemlju. Šumske jagode su samo jedna od 400 do sada poznatih vrsta jagoda u svijetu, ali za razliku od domaćih, imaju vrlo intenzivan miris kad im približite svoj nosić, ali i aromatičan okus. Zbog toga su vrlo cijenjene i skupe. Izrazito su i ljekovite jer su bogate vitaminom C, čak toliko da jedna šaka šumskih jagoda zadovoljava dnevne potrebe organizma za tim vitaminom. Bogate su i vitaminima B i E, karotenom, željezom i kalcijem, a sve je to dokaz da se priroda nekad sama pobrine da nam na dlanu pruži lijek od, primjerice, proljetnog umora.

Počinju cvjetati u proljeće, a u nizinskom dijelu prve ćemo plodove naći već sredinom svibnja. Plodovi traju mjesec dana. I među šumskim jagodama postoji nekoliko vrsta, no većinom su slične, kako izgledom tako i okusom. Često se prodaju u selima (u šumskim predjelima) pored ceste ili na tržnici. Nagovorite roditelje pa i vi krenite u šumsku potragu za jagodama. One su savršen dodatak ljetnim desertima, ili same poslužene u čaši i prekrivene šlagom. A od njih se može napraviti i džem ili sok.

Šumske jagode neka mirišu u vašem vrtu

Šumska jagoda raste samo na sjevernoj polutki. Iako joj je stanište u divljini, moguće ju je uzgajati u vlastitom vrtu, baš kao i domaće jagode. Međutim, one jednim dijelom gube aromu, pa i ljekovita svojstva.