Hrvatsko narodno kazalište (HNK) u Zagrebu u jednoj od svojih tajnih prostorija skriva blago - osam svečanih zastora. Jedan je željezni, a sedam ih je oslikanih i postavljaju se, kako im ime kaže, u različitim svečanim prigodama. 

Inače se pomno čuvaju jer su vrlo stari. Prvi tako ima barem 165 godina i ne zna se tko ga je točno naslikao. Vjeruje se da je to slikar Vjekoslav Karas. Njegov zastor zove se “Djed, unuk i vila” i jedini je sačuvani predmet iz Stankovićeva kazališta, Staroga kazališta na Markovu trgu. Njega je davne 1833. sagradio trgovac Kristofor Stanković nakon što je na bečkoj lutriji osvojio zgoditak od 30.000 dukata. 

I ostali zastori današnjeg HNK su vrijedna umjetnička djela. Sve su ih redom oslikali najpoznatiji hrvatski umjetnici, koji su na njima prikazali neke od najvažnijih događaja, krajeva i osoba hrvatske povijesti. Na onome iz 1895., koji je izradio Vlaho Bukovac povodom otvaranja novoga kazališta, prikazani su, primjerice, dubrovački pjesnik Ivan Gundulić, a s njime vile i geniji koji mu se klanjaju. U pozadini s lijeve strane vide se obrisi Dubrovnika i njegove kule Minčete te puk iz dubrovačke okolice koji slavi slobodu. Desno u pozadini vide se obrisi Zagreba i stanovnika sjeverne Hrvatske, a cijelo djelo predstavlja spajanje Hrvata sa sjevera i juga. 

Nakon stogodišnje uporabe, 1999. zamijenjen je kopijom koju su izradili slikari Ivica Šiško i Eugen Kokot sa suradnicima. Upravo je ta kopija postavljena prije nekoliko godina, kad je papa Benedikt XVI. posjetio Hrvatsku. S gostima se družio i u HNK, kojemu je svečani zastor, makar i kopija, osigurao da zablista.