Bazga je tisućljećima u službi čovječanstva. Stari Europljani i Indijanci koristili su je u liječenju upala, probavnih tegoba, žutice, ženskih bolesti i gripe. U tople ljetne dane sok koji najviše osvježava dolazi od cvjetova ove ljekovite, stare biljke. Cvjetovi se beru krajem svibnja, kad je sunčano i suho vrijeme. Nakon branja moraju se dugo i opezno sušiti na suncu. 

Ljudi koji beru bazgu i rade privlačne sirupe, likere i marmelade moraju biti oprezni jer su nezreli plodovi otrovni, a ima ih baš svugdje: u kori, listovima i mladicama. Plod bazge su bobice i crne su boje, u suprotnosti s bijelim cvjetovima. One se beru krajem rujna, kad sazriju. 

Tijekom hladnih noći na londonskim ulicama u 18. stoljeću prodavalo se vino od bobica bazge, sve dok nije primijećeno njihovo ljekovito svojstvo. Kod nas bazga s razlogom i dalje ima počasno mjesto u “bakinoj škrinji” prirodnih lijekova. Kad prođete pored drva bazge, nemoguće je ne osjetiti predivan miris. Zato se često koristi i u kozmetičke svrhe: kao vodica za lice, ali i za tjeranje insekata.

Pohani cvjetovi

Jedna od stvari koja nije toliko poznata o bazgi je da se cvjetovi mogu i pohati te su vrlo ukusni i pikantni. Cvjetove uvaljajte u brašno, potom ih namočite u smjesu kao za palačinke i bacite u toplo ulje.

Pomaže protiv muha

Ako slomite krhke listove bazge, osjetit ćete neugodan miris. U prošlosti su se stavljali konjima u grivu kako bi otjerali dosadne muhe tijekom vožnje.