Zajednica neandertalaca okupljala se oko ognjišta gdje su pripremali hranu i zajedno jeli, izrađivali kamene alatke te se brinuli o djeci, starijima i bolesnima. Neandertalci su bili vrlo uspješni lovci, o čemu svjedoče i vješto izrađene kamene alatke.

Hranili su se najviše mesom, a krapinski neandertalci su najčešće lovili nosoroge, špiljske medvjede, goleme jelene, pragoveda i bizone, što se može zaključiti iz pronađenih kosti životinja. Pojedine kosti iz zbirke Muzeja neandertalaca u Krapini govore nam da su znali izliječiti i ozljede. Ipak, mnogo su kraće živjeli od modernog čovjeka, najdulje do 40. godine. U Hušnjakovu brdu, najvećem nalazištu zbirke fosilnih ostataka neandertalaca staroj 125.000 godina, nađena je i najpoznatija lubanja, Krapina 3 ili lubanja C, koja je pripadala mladoj neandertalki, a zanimljiva je zbog pronađenih zarezotina na čelu koje se tumače kao tragovi posmrtnih rituala.

Neandertalci su živjeli 300.000 godina prije naše ere, a izumrli su oko 30.000 godina prije naše ere (prije nulte godine).

U muzeju možete upoznati i dječaka Pepa

U naslagama špilje pronađeno je 900 fosilnih kostiju. To su ostaci 70-ak osoba oba spola u dobi od dvije do 40 godina. Na slici je i neandertalski dječak nazvan Pep. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. U muzeju se može vidjeti i replika kostura Tyrannosaurusa rexa iz mezozoika.