Ovakav način ronjenja bez boca s kisikom je najstariji i najčešći oblik ronjenja. Nekad su ljudi zaranjali u potrazi za hranom, školjkama ili kako bi istražili morsko dno. Danas postoji i natjecateljsko ronjenje na dah.
Moderno doba ronjenja započeo je talijanski ronilac Enzo Maiorca. On je prvi u svijetu zaronio na dubinu od 50 metara, a zatim i na 101 metar. Oborio je 13 puta svjetski rekord između 1960. i 1974. godine.
Hrvatska ima odlične i uspješne ronioce
Hrvatska ima odlične uspjehe i ronioce. U ženskoj konkurenciji u disciplini dinamika s perajama svjetski rekord s preronjenih 216 metara drži Katarina Turčinović, a naš najuspješniji ronilac na dah je Goran Čolak, koji je u istoj disciplini preronio 240 metara.
Gotovo sve ronilačke škole imaju i posebne programe za djecu. Najniža dobna granica za ronjenje je osam godina, ali bolje je početi u dobi od deset godina.
Bebe instinktivno mogu zadržati dah pod vodom
Prvih devet mjeseci proveli smo u majčinu trbuhu u vodenom okolišu sličnome morskoj vodi. Instinktivno beba potopljena pod vodom drži dah 40 sekundi, a tu sposobnost izgubi čim prohoda. “Oživljavanje” tih refleksa jedan je od najvažnijih elemenata u ronjenju na dah.