Noć vještica ili Halloween (Hallowe'en) je noć uoči Svih svetih, 31. listopada, a zapravo je skraćenica od All Hallows' Eve ili Hallow Eve (Sveta večer, noć uoči Svih svetih). Slavi se prije svega u Irskoj, SAD-u, Kanadi, Puerto Ricou, Australiji i Novom Zelandu, a odgovara katoličkom blagdanu Svih svetih.

Svetkovina je nastala na temelju kristijaniziranih keltskih poganskih obreda u slavu žetve, a danas se slavi, većinom u anglosaskim zemljama, kao zabavni festival koji uključuje maskiranje u mitološke likove poput vještica, vampira, duhova, zombija, goblina i ukrašavanje kuća i okućnica bundevama (Jack-o'-lantern), paukovim mrežama, kosturima, gledanje horor filmova, sve u svrhu zastrašivanja, jer se u davnim vremenima strašenjem tjerala smrt uoći Dana svih svetih.

Velika zasluga za proširenje proslave Noći vještica pripisuje se redatelju Johnu Carpenteru koji je snimio istoimeni horor na tu tematiku.

Skupljanje slatkiša

Postoji nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za neke od simbola i običaja vezanih za Noć vještica.

Stari Kelti nastojali su slatkišima udobrovoljiti zle duhove. Crkva je kasnije počela poticati vjernike da večer uoči blagdana Svih svetih idu od kuće do kuće te traže od domaćina da im daju hranu, obećavajući im da će se zauzvrat moliti za njihove mrtve. S vremenom se u nekim zemljama uvriježio običaj da djeca idu po kućama i govore ljudima kako će učiniti neki nestašluk ako im ne daju slatkiše.

Maskiranje

Kelti su na Samhain nosili sablasne maske misleći kako će zli duhovi povjerovati da su i oni duhovna bića te da će ih stoga ostaviti na miru. Ljudi koji su slavili te blagdane kasnije su počeli ići od kuće do kuće odjeveni u svece, anđele i đavole. 

Izdubljene bundeve

Izdubljene glavice repe u kojima je gorjela svijeća stavljalo se na prozore ili prag kuće kako bi štitile ukućane od zlih duhova. Neki su smatrali da svijeća predočava dušu zatočenu u čistilištu. Kasnije su se umjesto glavica repe počele koristiti bundeve.