Vlada smanjila porez i prikupila više novca u proračun. Je li moguće? Jest. Iako se svaka vlada, pa tako i ova, kada diže poreze ili poskupljuje usluge, pravda nužnošću, a kad ih spušta, onda se hvali rasterećenjem građana, došlo je do veoma logične stvari. Kad je Vlada snizila porez na dobit i rasteretila plaće, porastao im je lani prihod i od poreza na dobit i doprinosa. Poduzetnici kojima je smanjen porez na dobit ostalo je više novca za širenje, postali smo nešto privlačniji za investiranje i otvaranje tvrtki. I sve je to rezultiralo milijardu kuna više u proračunu istog tog poreza koji je snižen. Slično se dogodilo i sa zdravstvenim i mirovinskim doprinosima, koji su kronično u manjku.

Rasterećenje plaća i gospodarski oporavak doveli su do toga da poduzetnici zaposle više ljudi i uz isti trošak imaju radnike kojima ostaje više kuna u džepu. Kod poreza se pokazalo ono što druge tranzicijske zemlje s kojima se borimo odavno znaju: više je ponekad manje.

Jednako tako, država će zbog prodaje automobila više zaraditi iako su se formalno pohvalili da su se nižim trošarinama odrekli 350 milijuna kuna. Ovi pokazatelji su potpuno jasan putokaz premijeru Andreju Plenkoviću i ministru financija Zdravku Mariću. Proračun dobro stoji i umjesto da se raspojasaju u državnoj potrošnji, bolje je da snize direktne i indirektne poreze, potaknu tako investicije i nova zapošljavanja.

Uz rasterećenje poduzetnika, vrijeme je napokon da se razmisli o nižem PDV-u na hranu. PDV od 13 posto na hranu ostavio bi od dvije do tri milijarde kuna u džepu građana, a pomoglo bi i onima s najmanjim primanjima. Uštede na hrani rezultirat će potrošnjom za druge stvari, pa će država opet profitirati, ali uz rast standarda građana i poticanje proizvodnje i prometa u trgovinama. Onda će biti lakše podnijeti i stopu PDV-a od 25 posto. Zaista, manje je nekad više i izgleda da su iz posljednjih najava to napokon shvatili u ovoj vladi