Liberalni zagovornici borbe protiv prostitucije i narkomanije u pojedinim europskim zemljama tvrde kako je umjesto oštrog zakonskog progona puno efikasnija dekriminalizacija. Jedna od zemalja članica Europske unije odlučila je, čini se, napraviti još radikalniji iskorak. U Rumunjskoj je parlament izglasao odluku kojom se, praktično, legalizira politička korupcija. 

Odlukom vladajuće većine predsjednik te zemlje, parlamentarni zastupnici i ministri izuzeti su iz primjene tamošnjeg antikorupcijskog zakonodavstva. Na njih se ne primjenjuju odredbe prema kojima bi mogli biti optuženi za pogodovanje pri ugovaranju poslova, za mito, a zakon predviđa i da se obustave postupci koji se već vode na sudovima. I ne samo to.

Od optužbe za sukob interesa izuzeti su i gradonačelnici i lokalni dužnosnici. Zašto se rumunjska vlada odlučila za ovakav potez, koji je već doživio lavinu kritika, a ako bude i drugim glasanjem potvrđen, mnogi smatraju da bi Rumunjska mogla doći pod sankcije Europske komisije? Protiv 28 članova parlamenta i više od stotinu gradonačelnika u ovom se trenutku vode sudski procesi, i to upravo zbog korupcije. 

Premijer te zemlje Victor Ponta smatra da je riječ o političkom obračunu protiv vlade kojim se dovodi u pitanje funkcioniranje - demokracije. I zato je odlučio jednostavno zabraniti da se protiv političara vode takvi korupcijski postupci. Hrvatska, nasreću, nema taj problem.

Njezin državni odvjetnik i pravosuđe ne bave se bjesomučnim progonom političara i gradonačelnika. Jedan od njih u nedavnoj se kampanji pohvalio kako ima više od stotinu kaznenih prijava. I on, isto kao i bivši ministar prometa, lakonski, uz osmijeh, ponavlja omiljenu rečenicu u hrvatskoj politici: “Pustimo institucije da odrade svoj posao”. A onda sve političke stranke, svakih nekoliko godina, samo potvrde još jedan mandat Mladena Bajića.