Proteklih nekoliko mjeseci, u osvit sankcija kojima nam se prijetilo iz Bruxellesa, sve glasnije se govorilo o "orbanizaciji" Hrvatske.
O tome da nas Milanovićeva Vlada pretvara u izoliranu zemlju u svađi s Bruxellesom, državu koja se ne obazire previše na zakone i potpisane obveze i u kojoj vladajuća politika diktira kako će se ponašati pravosuđe i sudovi. I gdje se traži način kako da se izbjegne izručenje Josipa Perkovića.
Sada, međutim, imamo priliku vidjeti kako izgleda "perkovićizacija" Mađarske.
Interpolova tjeralica
Sad vidimo kako je to kad nam jedna država ne želi izručiti osobu koju traži naše pravosuđe. Zsolt Hernadi nalazi se crvenoj Interpolovoj tjeralici, za njim je Hrvatska izdala Europski uhidbeni nalog, dok mađarska strana traži sve moguće načine da izbjegne svoju obavezu.
Premijer Viktor Orban poziva na civilizirano rješenje spora oko MOL-a "bez uhićenja ikoga i bez podizanja upitnih optužbi", poručuje da mu je cilj "zaštita bilo kojeg mađarskog državljanina od nepravednog tretmana u Hrvatskoj", te sugerira kako je spreman trgovati vlasništvom u Ini u zamjenu za Hernadija. Dok je mađarsko ministarstvo pravosuđa odbilo hrvatski zahtjev za izručenjem pod izlikom da "nije sastavljen u ispravnom obliku". Jer je dostavljen na hrvatskom jeziku.
I tako, nama je jako stalo do Hernadija, kao što je Njemačkoj stalo do Josipa Perkovića. Nama je stalo da Mađarska poštuje Europski uhidbeni nalog, kao što je Bruxellesu stalo da Hrvatska poštuje ono što je potpisala u pregovorima s EU. Mi bismo željeli biti u vrlo prisnim odnosima s Njemačkom, baš kao što Mađarska ne bi željela kvariti prijateljske odnose s Hrvatskom.
Pa svejedno Angela Merkel nije došla na svečanost u Zagreb, a mađarski veleposlanik nije došao na konferenciju u Dubrovniku.
Novi 'Lex Perković'
I ono što je posebno zanimljivo, Mađarska traži način kako da izbjegne Europski uhidbeni nalog upravo u trenutku kad je Hrvatska izglasala novi/stari/promijenjeni 'Lex Perković', kojim se pokušava Josipa Perkovića što dulje zadržati u Hrvatskoj: bilo na pravom, bilo na nekom fiktivnom suđenju. Kao što se Mađarska spremna odreći MOL-a zbog Hernadija, tako je Milanović spreman zbog Perkovića mijenjati Ustav i osnivati Istražna povjerenstva.
I tako, Hrvatsku se dosad optuživalo da štiti komunističkog zločinca, dok bi sada ona mogla optužiti Mađarsku da štiti korumpiranog biznismena.
Uglavnom, slučaj Zsolta Hernardija upućuje na ono o čemu je još u lipnju govorio SDP-ov predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, Peđa Grbin. Zajedno s Ingrid Antičević, upozorio je da bi se usvajanjem 'Lex Perković' i uvođenjem vremenskog ograničenja i drugih iznimki od Europskog uhidbenog naloga Hrvatska izložila opasnosti da ne može doći do nekih ljudi u inozemstvu koje traže hrvatski sudovi.
Tada se spominjao odbjegli tajkun Ivan Radošević, a sada smo zapeli na Zsoltu Hernadiju.
Hoćemo li se žaliti Reding?
Pa se stoga može postaviti logično pitanje: ako Mađarska bude i dalje odugovlačila i izbjevagala izručenje, hoće li se Milanović požaliti Viviane Reding?
Ovaj spor s Mađarskom izbio je upravo u trenutku kad je hrvatska Vlada obznanila svoju "zgroženost" stajalištem Vrhovnog suda prema kojem je moguće izručenje Josipa Perkovića Njemačkoj, čak i ako je u Hrvatskoj nastupila zastara.
Istoga dana Sabor je izglasao taj novi 'Lex Perković' s datumom primjene 1. siječnja iduće godine, premda Vlada nije dala ni jedan razlog zašto zakon ne bi stupio na snagu odmah. Osim što bi se time omogućilo promptno izručenje Perkovića.
A prije par dana Vladimir Šeks - čovjek koji zna o čemu govori kad je pravosuđe u pitanju - postavio je neočekivano pitanje gdje je nestao nalog za izručenjem Josipa Perkovića. Odgovor nije dobio.
Nije onda nikakvo čudo što je Zoran Milanović zatražio od svojih ministara da šute o sporu s Mađarskom. Čudno je samo to što se zgražamo nad "perkovićizacijom" Mađarske.
Kao što je to rekao Ivo Sanader, i to baš na saborskom Istražnom povjerenstvu za Inu, "tko pod drugim jamu kopa, sam u nju pada". Zasad je pao samo on.