To je to što me zanima!

HUP predlaže: Radnicima veća plaća, poslodavcima manje opterećenje

HUP je početkom svibnja predstavio svoje prijedloge smanjivanja poreznog opterećenja rada. Prihvaćanjem tih prijedloga omogućilo bi se radnicima da dobiju veću plaću bez povećanja troška za poslodavce
Vidi originalni članak

HUP-ovi su prijedlozi u interesu i radnika i poslodavaca. Radnici bi dobili veću plaću, a poslodavci bi dobili zadovoljnije radnike. Jedini koji tim prijedlozima ne mogu biti zadovoljni su ovisnici o državnom proračunu jer se sredstva koja inače prikuplja država preusmjeravaju prema radnicima. Upravo s te strane dolazi i većina kritika koje se mogu čuti u medijskom komentiranju HUP-ovih prijedloga.

Protivnici su ovisnici o proračunu

Protivnici, ovisnici o proračunu, nisu naivni. Dobro razumiju da smanjenje prihoda proračuna nužno dovodi do dodatnih pritisaka za ozbiljne reforme javnog sektora, a to im nikako nije u interesu. Sjetimo se kako je Most svoj inicijalni uspjeh izgradio upravo na pozivanju i inzistiranju na ozbiljnim reformama, što im je praktički omogućilo sastavljanje Karamarkove (Oreškovićeve) i prve Plenkovićeve vlade, ali su vrlo brzo bili pometeni te se nikakve reforme nisu dogodile.

Najveći sustavi pod kontrolom države i dalje rade na isti ili lošiji način on onoga na koji su radile prije deset ili dvadeset godina. Zdravstvo, obrazovanje, mirovine, javna uprava, bezbrojne lokalne samouprave, gradovi, županije, sve se to ne mijenja iako svaka analiza pokazuje da su upravo tu kočnice napretka Hrvatske. I nikakva recesija, pandemija, potres, iseljavanje ili inflacija ne mogu biti dovoljno jaki da se netko prihvati ozbiljnog posla popravka pokvarenih sustava zato što, jednostavno, nikome tko za to ima mandat to nije u interesu. Ne može, ne zna, a i neće.

Pandemija odgodila otkaze i promijenila modele rada

Krajem 2019. godine predviđao sam da će glavni problem hrvatskih poduzeća biti pronalazak radnika. Pandemija u 2020. i 2021. me demantirala jer je postala puno veći problem od bilo kojeg drugog. Tijekom pandemije pojavilo se nekoliko ključnih trendova koji će vrlo snažno djelovati u budućnosti. Prva reakcija radnika, u Hrvatskoj, ali i u svijetu, bila je da su se još čvršće držali za svoja radna mjesta te nisu bili skloni riziku promjene. Tako je problem poslodavaca da nađu dobre radnike bio odgođen. U isto vrijeme velik dio radnika i poslodavaca shvatio je da se posao može obavljati i iz kuće ili s neke druge lokacije, odnosno da poslodavac i radnik ne moraju biti u istom gradu i lako fizički dostupni.

Sa smirivanjem pandemije, do kojeg je došlo ove godine, svi oni otkazi koji su se trebali dogoditi 2020. i 2021. dogodili su se 2022. godine. Iseljavanje iz Hrvatske i prije pandemije bilo je vrlo snažno, a nakon pandemije pojavio se novi oblik iseljavanja, pri kojem se samo posao iseli, a radnik ostane. Radnici su počeli raditi od kuće izravno za strane poslodavce, pogotovo u djelatnostima poput IT-a, call centara, administrativnih usluga.

Poslodavci trpe dvostruki udar

Hrvatski su se poslodavci time našli pod dvostrukim udarom nedostatka radne snage. Za razliku od države, brzo su reagirali i sastavili svoje prijedloge, prvenstveno s ciljem povećavanja plaća i zadržavanja hrvatskih građana u Hrvatskoj te na hrvatskim radnim mjestima.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24. 

Osnovne mjere koje predlažu su povećanje neoporezive osnovice s 4000 kuna na 5000 kuna, smanjivanje stope poreza s 20% na 15%, povećavanje gornje granice do koje se primjenjuje ta stopa te ukupno smanjivanje doprinosa za 3,5% uz uvođenje maksimalnog iznosa doprinosa. Stvarni efekt na plaće bio bi da se minimalac poveća za 150 kuna, da se plaća od 7000 kuna poveća na 7630, a plaća od 10.000 kuna na 10.960.

Zahtjevi su održivi i ostvarivi

Misle li poslodavci uistinu da će povećanje plaća od desetak posto zadržati sve radnike u Hrvatskoj? Vjerojatno ne. Međutim, svoje su prijedloge morali uklopiti u neke održive i ostvarive zahtjeve, a i svako povećanje plaća nekog će zadržati. Što veće povećanje, to će više radnika ostati, ali nikad neće ostati svi. Ovo bi samo trebao biti korak u dobrom smjeru.

Ono što bi ustvari trebalo učiniti kako bi se ostvario neki stvarni napredak jest ukinuti sve olakšice i doprinose, uvesti jedinstvenu stopu poreza na dohodak od oko 15 posto te maksimalno olakšati zapošljavanje i dolazak stranaca, bili oni iz Sirije, Iraka, Ukrajine, Italije, Norveške ili SAD-a, pogotovo na bolje plaćena radna mjesta. Tako bi Hrvatska postala konkurentna lokacija za obavljanje posla. Upravo je "konkurentno" ključna riječ.

Moramo ostati konkurentni

Sve dok Hrvatska, prvenstveno Vlada, uglavnom računa na prihode od turizma i dok nije spremna suočiti se sa stalnim zaostajanjem Hrvatske u odnosu na konkurentne zemlje, neće nam biti bolje. Turizam je uspješan kad je ljetno vrijeme lijepo, kad je svijet nestabilan, pa Europljani biraju blisku Hrvatsku za odmor, i kad nema značajnih klimatskih promjena, a sve je to sve više upitno. Mi se jednostavno moramo trgnuti, početi rasti brže od susjednih i usporedivih zemalja, prestići Slovačku, pa Rumunjsku, pa Mađarsku, pa Poljsku.

Da bismo to mogli, moramo imati neke konkurentne prednosti. Možemo imati niske poreze, što je bit HUP-ova prijedloga, možemo imati sigurnu pravnu državu, rastuće gospodarstvo, otvoreno društvo, vrhunski sustav obrazovanja ili neki drugi parametar koji će nas izdvojiti iz usporedivih zemalja, ali neku svoju jedinstvenu prednost moramo imati.

Danko Sučević potpredsjednik je HUP - Udruge malih i srednjih poduzetnika te osnivač Infokorp d.o.o., tvrtke za reviziju, računovodstvo, poslovno i porezno savjetovanje, u kojoj je i danas izvršni partner. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.

Idi na 24sata

Komentari 21

  • kadćekraj 09.07.2022.

    Oni predlažu nešto što već postoji i što se toliko usavršilo da već pravog povećanja plaće nije bilo 20 g.To je samo prelijevanje iz šupljeg u prazno.Da se ne krade, ne mulja, ne uništava proizvodnja, da se zemlja vodi na pošten način već bi odavno minimalac bio 1000 eura.No korupcija i nerad čine svoje.

  • camargue 09.07.2022.

    Neka objasne prvo zašto su poslodavcima digli račune za struju 400%. Netko tko je imao račun 30 000 Kn mjesečno, sad ima 110 000 Kn uz istu potrošnju. U čemu je bila tolika potreba da se to napravilo? Uništavaju se OPG i, mala gospodarstva, male tvrtke proizvodnog sektora. Zašto nitko o tome ne govori? Zašto svaki dan gledamo ovisnike o proračunu u kravatama kako bacaju filozofiju i mažu oči narodu?

  • 08.07.2022.

    Po 1000-ti put i uporno se odbija i prijedlog toga da primanja od 3750kn nisu podložna ovrsi. Dakle 62% je onih koji imaju minimalna primanja a 38% onih koji na ta primanja imaju ovrhu pa je to onda cca 2800kn.

Komentiraj...
Vidi sve komentare