HEP u razdoblju od 2018. do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kWh. Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike Europske unije za prestanak korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije.
U razvoju 60 projekata obnovljivih izvora energije
Ukupno u različitim fazama razvoja HEP u ovom trenutku ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika, ukupne snage 1.544 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti 1,6 milijardi eura. Najveći broj projekata odnosi se na sunčane elektrane.
Od početka 2019. do svibnja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 MW, te osam sunčanih elektrana, snage 29,35 MW - Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Pri kraju su projekti izgradnje sunčanih elektrana Jambrek (5 MW) kod Vinice u Varaždinskoj županiji te Radosavci (9,9 MW) na području grada Slatine.
Uskoro nedaleko od Donjeg Miholjca kreće i izgradnja sunčane elektrane Črnkovci (8,5 MW), prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji na razvoju projekata OIE koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. Tijekom 2023. provest će se postupci nabave za izgradnju još šest sunčanih elektrana, od kojih je najveća SE Korlat, vrijedna 80 milijuna eura i priključne snage 75 MW, koja će se izgraditi neposredno uz postojeću HEP-ovu vjetroelektranu, na površini od 185 hektara. HEP također instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 64 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kW, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin.
Usvajanje novih tehnologija
Osim u obnovljive izvora, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. Tako je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti samo za područje distribucijske mreže za financiranje projekata odobreno 226 milijuna eura.
U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na Unijama i Lošinju te pokraj KTE Jertovec, gdje se u sklopu projekta 'Dolina vodika Sjeverni Jadran', planira i izgradnja prvog elektrolizatorskog postrojenja u Hrvatskoj, snage 5 MW. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 300 punionica za električna vozila. Realizacijom svojih projekata HEP daje ključni doprinos ostvarenju ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora i postizanja energetske samodostatnosti Hrvatske.