To je to što me zanima!

(Ne)sretna hrvatska birokracija: Mjesec dana papirologije u životu jednog obrtnika

Već nam i na pomisao kako trebamo otići u neku državnu instituciju pada mrak na oči. Osim što nas taj odlazak košta novca i vremena, često se pitamo dokad ćemo robovati šalterima, papirima i biljezima. Evo što na to kažu naši obrtnici
Vidi originalni članak

Evelin Benković i Antonija Tretinjak dvije su snažne, odvažne i neustrašive žene koje su prije malo više od jednog desetljeća hrabro kročile u poduzetničke vode. Iako se nerijetko zna dogoditi da mnogi ne uspiju jer hrle u biznis želeći uspjeh preko noći, njihova upornost, ali i borba sa sustavom, dovele su ih do onog što su danas. Iako su ih korona i potresi malo poljuljali, dobro su prošle u odnosu na susjedne nam zemlje, a u vrijeme lockdowna radile su na novim vještinama i unapređenju usluga. Kako kažu, otvaranje obrta ima svoje prednosti, ali i nedostatke, posebice kad je riječ o visokim davanjima koja idu državi.

'Obrt je jednostavnije otvoriti'

Vlasnica frizerskog obrta Evelin Kerastase, Evelin Benković, svoj je obrt otvorila prije više od 15 godina. Kao majstoru frizeru, otvaranje obrta tad je bio logičan izbor. No kako govori, prije ulaska u ove vode važno je da obrtnik bude svjestan kako odgovara za svoje obveze jer ga svaka loša poslovna odluka može ''koštati'' pokretnine ili nekretnine.

- Ako uredno podmirujete sve obaveze, obrtništvo daje priliku jednostavnijeg baratanja i pristupa novcu nego što je to propisano kod poduzeća. Obrtnici nisu u obvezi plaćati neto plaću nego samo doprinose. U prijevodu, ono što se nalazi na računu smatra se 'plaćom', a paušalni obrt možete otvoriti i imati sve do ulaska u PDV, tj. prometa do 300.000 kuna godišnje - objašnjava Evelin i dodaje kako su poslovni dokumenti iznimno važni.

- Posebnu pažnju posvećujem urednom unosu i otpisu robe na skladištu i s njega. Važno je da svaki poslodavac obrtnik zna 'krvnu sliku' svog poslovanja i nikako ne bih preporučila da se baš sve prepusti knjigovođi ili članovima obitelji. Kao školovani frizeri nismo se tijekom školovanja dotaknuli ekonomije ili marketinga, zbog čega je važno prije otvaranja obrta uložiti i u taj dio obrazovanja - ističe Evelin.

S druge strane, vlasnica kozmetičkog obrta De Luxe, Antonija Tretinjak, svoj je obrt otvorila prije 13 godina. Presudilo je to, kako kaže, što nije bio potreban početni kapital te je proces otvaranja mnogo jednostavniji, brži i jeftiniji nego kod otvaranja firme. S obzirom na to da spada u obveznike PDV-a, Antonija ima knjigovodstvo, koje u potpunosti vodi sve papire.

- Ja radim obračun prometa na kraju dana, polog prometa, plaćanje računa i isplatu plaća. Vodim evidenciju radnog vremena za djelatnike i naučnike, a ulazne račune dostavljam knjigovodstvu. Inspekcija nam je svima najveći strah i zato stalno pazimo da je stanje u blagajni usklađeno. Naši korisnici često djelatnicima znaju ostaviti određeni iznos kao zahvalu, zbog čega ih upozoravam da taj novac odmah odvoje jer bi nam u slučaju dolaska inspekcije to moglo stvoriti velike probleme - govori Antonija.

'Kazne su neprimjerene'

Spoznaja o tome kako mnogi veliki igrači u državi nisu odgovarali za propuste u poslovanju i potkradanje poreznih obveznika vlasnici Evelin ne daje mnogo prostora za razumijevanje toga zašto se na malom čovjeku prelamaju ovrhe kad je riječ i o najmanjem davanju ili računu.

- Kazne za razne, pa i najmanje prijestupe, nekad su neprimjerene. One znaju dosegnuti i nekoliko desetaka tisuća kuna za određene greške. Primjerice, ako na poslovnu dokumentaciju koju šaljete u Poreznu upravu greškom stavite žig vaše druge firme. Naime, zakonodavac ne brani da ista osoba ima registrirane firme ili obrte za istu djelatnost, pa je nekad i takva zabuna moguća - govori Evelin.

Obje se sugovornice slažu i u tome kako su nameti države previsoki. Danas postoji mnogo parafiskalnih nameta koje su obrtnici obavezni plaćati, a koje bi, prema njihovu mišljenju, trebalo ukinuti ili znatno smanjiti.

Osim toga, u Zagrebu je vrlo visok prirez, koji dodatno odmaže.

- Ako znamo da u Hrvatskoj postoji više od 500 parafiskalnih nameta, onda je već i pomisao na to vrlo deprimirajuća i vjerujem da je većina njih nepotrebna. Stalno se zalažemo za nižu stopu PDV-a na uslužna zanimanja jer taj novac koji bi ostao mogao bi se preusmjeriti u nova ulaganja u standard usluga ili u zapošljavanja - govori Antonija i dodaje kako je u vrijeme pandemije preko HOK-a bila uključena u pisanje i pregovore o uvjetima higijenskih standarda i epidemioloških mjera prilikom rada u kozmetičkim i pedikerskim salonima.

- HOK je bio veza između struke i stožera, što nam je puno pomoglo kako bismo stvorili uvjete i omogućili ponovno otvaranje i rad salona. Izborili su se i za to da obrtnici i vlasnici obrta također imaju pravo na mjere za očuvanje radnih mjesta - kaže Antonija.

'Nije jednostavno biti poduzetnik'

Pandemija COVID-19 pogodila je sve djelatnostima pa tako i računovodstvenu. Računovođe su tijekom zadnjih godinu dana podnijele izuzetno veliki teret jer bilo je potrebno višekratno dnevno pratiti zakonske izmjene, odjavljivati/prijavljivati zaposlenike klijenata, pomagati savjetom u poslovnim odlukama. Također, način obračuna PDV-a je bio promijenjen, bilo je potrebno prijavljivati zahtjeve za čitav spektar mjera Zavoda za zapošljavanje, popratiti i prijaviti klijente za mjere Ministarstva financija, a uz sve to klijenti nisu mogli plaćati niti za ugovorene usluge - govori nam predsjednica Sekcije računovođa HOK-a, Đurđica Mostarčić.

- Danas nije jednostavno biti poduzetnik jer u Hrvatskoj za točan odgovor na poduzetničko pitanje morate kombinirati više zakonskih propisa. Što se tiče papirologije, ona često stvara ogromno administrativno opterećenje, a nerijetko i financijsko - nadovezuje se Mostarčić.

Poduzetnicima i obrtnicima ponekad nije jasno zašto moraju voditi pojedinu dokumentaciju. Izuzetno je važno da svaki obrtnik, svaki poduzetnik prvenstveno razumije da je njegova poslovna dokumentacija sastavni dio poslovanja i da je uredno vođenje ''papirologije'' vrlo važno. Uredna papirologija omogućava rano otkrivanje potencijalnih rizika u poslovanju - previsoke troškove, pad naplate, premalu maržu itd. te ih drži podalje od kazni - kaže Mostarčić.

Ako inspekcija u blagajni nađe i deset kuna viška, obrtnik će biti kažnjen prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom da zapravo nije izdan račun i kazna će u tom slučaju iznositi od 5000 do 300.000 kuna. Po pitanju obračuna poreza, obrtniku paušalistu nije komplicirano vođenje poslovne dokumentacije. No problem nastaje ako takav obrt radi sa zemljama u Europskoj uniji ili u inozemstvu i ako obrt ima barem jednog zaposlenog.

- Moja je preporuka svim paušalistima koji sami vode dokumentaciju u svrhu oporezivanja da ipak minimalno jedanput godišnje potraže savjet ovlaštenog računovođe kako bi bili sigurni da dokumentaciju vode na ispravan način. U pojedinim djelatnostima nije dovoljno voditi samo knjigu prometa te veseli što je prihvaćen prijedlog HOK-a da inspektori na terenu prvo djeluju edukativno i s mjerom ostavljanja prostora za ispravak jer je zaista previše propisa - govori Mostarčić.

'Vlada je poslušala glas struke'

Kad je riječ o tome što bi to drukčije država mogla učiniti u svrhu rasterećenja ili regulacije poreznih opterećenja, Mostarčić smatra kako su najveći koraci koje je Vlada napravila bili oni kad su u obzir uzeli glas s terena - glas struke. Kako su svi predstavnici pojedinih cehova i sekcija HOK-a radno aktivni obrtnici važnost svega onoga što traže i na što upozoravaju izuzetno je velika jer su to ljudi koji problematiku poduzetništva žive 24 sata dnevno.

- Nedavni pokušaji uvođenja dodatnih opterećenja u vidu tromjesečnih izvještavanja poduzetnika u svrhu izračuna Covid scorea nije uspio upravo zbog toga što je Vlada poslušala naše argumente i struku, pa sad razgovori teku u drugom smjeru, sve u svrhu optimizacije dostave stvarno potrebnih podataka - objašnjava Mostarčić i dodaje kako je veseli svaki njihov prihvaćeni prijedlog.

- Uspjeli smo ukinuti doprinos za šume za najveći broj poduzetnika, značajno smanjiti broj obveznika za obračun članarine turističkim zajednicama, dokazali smo pravo na porezni štit uz Covid mjere i time omogućili vrlo značajne uštede za obrtnike. Izborili smo djelomično, a u pojedinim gradovima i potpuno ukidanje poreza na potrošnju, utjecali smo na smanjenje stope PDV-a u dijelu ugostiteljstva, kao i na povećanje iznosa osobnog odbitka i omogućavanje neoporezivog dodatka na prehranu djelatnika i obrtnika  - zaključuje Mostarčić.

Članak je dio projekta Kvaka24, kojim želimo osnažiti mikro, male i srednje poduzetnike za sve izazove tržišta kroz koristan, inspirativan i edukativan sadržaj. Ovdje možete postaviti pitanja stručnjacima i pronaći sve relevantne informacije bitne za razvoj svojeg poslovanja.

Idi na 24sata

Komentari 9

  • temida prva 21.06.2021.

    đizus..koje oči ima prva dama...ne vjerujem...fantazija

  • Cipelcug 20.06.2021.

    Znam da ništa ne znam. Stvarno me zanima kako je u drugim EU državama stvarno normativno uređeno djelovanje državne uprave svezi glede primjene propisa u poduzetništvu. Može se poslati bar bistrih studenata da sa interneta skinu strane propise i prevedu na hrvatski jezik i poduzetnicima objasne kako se otvaraju poslovni subjekti i kojih se zakona moraju pridržavati i kakve su njihove obveze.  

  • Tiha Žena 16.06.2021.

    Realno, isplati se ako radite razne online pislove/usluge, ostalo.... sretno svima

Komentiraj...
Vidi sve komentare