Ako vam je ikad usred pisanja maila ili nekog izvješća došla poruka na mobitel, velike su šanse da ste je odmah išli pročitati (obavezno nam se javite ako ste u manjini koja se oduprla tom porivu i otkrijte nam tajnu). Da biste se vratili na svoj prvotni zadatak, potrebno vam je određeno vrijeme jer se morate sjetiti što ste točno radili i na kojem ste koraku bili.

Gubitak fokusa dovodi do pogrešaka

Profesor neuroznanosti na MIT-u Earl Miller ovo zove "trošak prebacivanja" (switch cost) jer se kognitivni sustav u mozgu mora ponovno prilagoditi prelasku s jednog načina razmišljanja na drugi. Tako zapravo ne radimo niti jedan zadatak konkretno nego trošimo vrijeme na prebacivanje sa zadatka na zadatak, a pritom su moguće i pogreške jer istinski nismo ni na što fokusirani.

Multitasking nije rezerviran samo za ured, postalo je normalno "raditi paralelku" u svim životnim situacijama, pa tako razgovaramo mobitelom dok kupujemo namirnice, a istodobno u glavi planiramo raspored za vikend. Ovo je osobito izraženo ako ste mali poduzetnik koji često mora biti pet osoba u jednoj. Ponekad se tako brišu i granice između privatnog i poslovnog vremena, pa, primjerice, odgovarate na mailove tijekom druženja s obitelji.

Smanjen IQ i lošije pamćenje

Ne samo što ste na ovaj način neučinkoviti i manje prisutni nego vam se, prema jednom istraživanju, čak smanjuje IQ. Naime, jedna mala studija provedena za informatičku tvrtku Hewlett-Packard otkrila je da radnici koje ometaju e-mailovi i telefonski pozivi bilježe pad kvocijenta inteligencije više nego dvostruko veći od onoga zabilježenoga kod korisnika marihuane.

Multitasking je loš i za kreativnost i za pamćenje jer mozak jednostavno nema vremena stvarati nove poveznice, ideje i sjećanja dok je zaokupljen s previše zadataka. Pa je tako manja vjerojatnost da će vam tijekom istodobnog obavljanja više zadataka pasti na pamet genijalno rješenje vašeg problema, a na kraju ćete se teško i prisjetiti što ste uopće radili. 

Niti sat vremena bez distrakcija

Novinar Johann Hari, autor knjige "Ukradena pažnja", želio je razumjeti zašto su nam danas fokus i pažnja toliko oslabjeli. Zato je razgovarao s istraživačima koji proučavaju multitasking i došao do zabrinjavajućeg zaključka: većina uredskih radnika ne uspije raditi niti sat vremena a da ih nešto ne omete u radu. Kako Hari objašnjava u knjizi, to vrijedi na svim razinama poslovanja. Recimo, prosječni direktor jedne od 500 najvećih svjetskih kompanija tijekom dana ima tek 28 minuta rada bez ometanja.

Iako i lideri najvećih kompanija imaju izazova s koncentracijom i odvlačenjem pažnje, postoje načini na koje možete "kontrolirati" se te izbjeći multitasking i sve njegove negativne posljedice. Ne krijemo da ćete pritom trebati imati iznimnu snagu volje jer je ljudski mozak napravljen tako da žudi za novim podražajima i dopaminom, pa je ovdje ključno "prevariti" samog sebe.

Isključite notifikacije

Za početak, bitno je stvoriti rituale i rutine koji podržavaju duboki rad nasuprot površinskog. Odredite vrijeme u danu u kojem planirate baviti se najtežim zadatkom i tijekom tog razdoblja isključite sve notifikacije i rezervirajte vrijeme u kalendaru. Ako se svejedno uhvatite kako provjeravate mobitel, ostavite ga u susjednoj prostoriji ili s njega obrišite sve aplikacije koje vam odvlače pozornost. 

Monotasking

Napravite listu prioriteta za dan i fokusirajte se istodobno na samo jedan zadatak te odredite da ćete ga raditi, primjerice, 20 minuta (možete staviti i štopericu). Možete i grupe istih zadataka odraditi u jednom bloku. Ako, recimo, imate pet telefonskih poziva, najbolje je obaviti ih jedan za drugim pa napraviti pauzu i onda se baciti na odgovaranje na mailove.

Pauza i odmor

Što imamo više posla, to manje pravimo pauze i odmaramo se, no to je ključno kako bi se naš mozak oporavio. Koristite kratke pauze tijekom radnog dana, a posebno je korisno prošetati i maknuti se nakratko od ekrana, pa makar samo do aparata za kavu. A kad radni dan završi, isključite sve poslovne notifikacije i zaista pokušajte maksimalno se prebaciti na privatne obaveze, hobije i odmor. Ako i dalje mentalno budete u zadacima s posla, nećete dati svojem organizmu šansu da se oporavi.

U svijetu koji stalno traži našu pažnju, fokus postaje jedan od naših najvrednijih resursa. Iako je multitasking na prvu privlačan, na duže staze vrijedi uložiti trud i vrijeme u micanje nepotrebnih distrakcija te u svjesno planiranje dana i zadataka.