Od početka godine hrvatski se građani, poduzetnici i tvrtke privikavaju na novu valutu. Međutim, istodobno s uvođenjem eura dogodile su se i mnoge globalne promjene, poput inflacije i rata u Ukrajini, koje su utjecale i na poslovanje naših poduzetnika.
O tome kakva je trenutačna ekonomska situacija u Hrvatskoj u odnosu na Europu, kako nova valuta utječe na gospodarstvo naše zemlje i što nas na globalnoj razini očekuje u skorijoj budućnosti govora će biti na biznis konferenciji "180 dana s eurom - hrvatsko gospodarstvo u eurozoni", koja će biti 6. lipnja u Hilton Garden Inn Hotelu u Zagrebu. Konferenciju organiziraju 24sata i Kvaka24, a dolazak su najavili mnogi stručnjaci iz svijeta ekonomije, makroekonomije, ekonometrije i financiranja.
Je li strah od nove valute bio opravdan?
Jedna od sudionica treće biznis konferencije i prvog panela, pod nazivom "Hrvatsko gospodarstvo u novoj valuti: očekivanja, realnost, prognoze", je Višnja Božinović, članica Uprave za poslovanje sa stanovništvom i SME-ovcima u Raiffeisenbank Hrvatska. Prema njezinu mišljenju, s današnjega gledišta, strah od uvođenja eura bio je neopravdan.
- Prihvaćanje zajedničke valute otvorilo je priliku da Hrvatska nastavi ubrzano ostvarivati i realnu konvergenciju koja u konačnici predstavlja povećanje realnog dohotka njezinih građana. Rezultati preliminarne analize Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke o utjecaju konverzije cijena roba i usluga iz kune u euro pokazuju da je ona bila relativno blaga te da je utjecaj konverzije na ukupnu inflaciju iznosio 0,4 postotna boda. Razmjerno visok rast cijena nije uzrokovan uvođenjem eura nego nizom čimbenika koji se događaju na globalnoj razini te se prelijevaju na domaće gospodarstvo - pojašnjava stručnjakinja Božinović.
Naime, nakon što je i formalno potvrđeno da Hrvatska postaje 20. članica europodručja, sve tri vodeće rejting agencije povećale su kreditni rejting Hrvatske, a to je ujedno, kaže Božinović, vodeći razlog, ali i prednost, uvođenja eura.
- Ključne točke koje su se ostvarile iz ranijih predviđanja su eliminacija valutnog rizika, smanjenje transakcijskih troškova, pad premije rizika i obilje likvidnosti koja je preplavila domaće tržište zbog smanjenja regulatornog troška domaćih banaka. U uvjetima visoke globalne neizvjesnosti i usporavanja rasta sve navedeno bili su i jesu čimbenici koji su odgodili i uvelike ublažili neizbježni rast kamatnih stopa na domaćem tržištu. Štoviše, smatram da će se naposljetku ostvariti očekivanja kako samo uvođenje eura olakšava poslovanje te pozitivno utječe na turizam, ali i cjelokupnu percepciju Hrvatske - kaže Božinović.
Što će biti s kamatama na kredite?
Od uvođenja nove valute, banke u Hrvatskoj u kratkom su se roku pokazale otpornima na šok od promjene tržišnih kamatnih stopa. Međutim, ono što se u budućnosti može očekivati je da će se utjecaj rasta tržišnih kamatnih stopa na poslovanje banaka u Hrvatskoj povećavati, a ponuda banaka uskladiti s tržištem.
- Povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke i rast tržišnih kamatnih stopa razmjerno sporo su se prenosili na tržište kredita i depozita u Hrvatskoj. Štoviše, prijenos povećanja tržišnih kamatnih stopa na ponudu kamatnih stopa na depozite i kredite do sada je bio među najsporijim unutar europodručja. Osnovni razlog je visoka likvidnost tržišta, a dodatno je propisano ograničenje kamatnih stopa u kreditiranju stanovništva, što odgađa prijenos promjene tržišnih uvjeta na kamatne stope kod kreditiranja stanovništva, posebno kod stambenih kredita - objašnjava Božinović i dodaje da je nova valuta, uz poremećaje u lancima opskrbe, rat u Ukrajini te popratni rast cijena energije i hrane, ipak olakšala poslovanje domaćim tvrtkama.
- Eliminacija valutnog rizika, smanjenje transakcijskih troškova, smanjenje premije rizika te povećanje transparentnosti izravni su pozitivni čimbenici koji direktno smanjuju troškove i olakšavanju poslovanje tvrtkama na tržištu s jedinstvenom valutom - zaključuje Višnja Božinović.
Riječ stručnjaka...
Na trećoj biznis konferenciji stručnjaci će se dotaknuti i tema deficita radne snage u sljedećim godinama, a na panelu "Konkurentnost tržišta rada i deficit radne snage u eurozoni" pokušat će se odgovoriti i na pitanja hoće li inflacija, epidemije ili ratovi te sankcije ugrožavati gospodarstva Hrvatske i EU jednako kao deficit radne snage.
Na konferenciji će biti govora i o obnovljivim izvorima energije, o kojima će na panelu "Energetska sigurnost Hrvatske i EU zelena tranzicija" stručnjaci dati odgovore na to kako nova valuta utječe na vlastitu proizvodnju energije. Važno je pitanje i na koje bi sve načine potencijalna eskalacija sukoba na globalnoj razini mogla utjecati na poslovanje. Na to će odgovoriti poduzetnici i direktori velikih tvrtki na panelu "Globalna zbivanja, prekid lanaca dobave te važnost dostupnosti i zaštite podataka".
Nezaobilazna tema treće biznis konferencije Kvaka24, koja će biti 6.lipnja, jest i umjetna inteligencija te njezina primjena u poslovanju. Stručnjaci iz ovog područja objedinit će svoja predviđanja o budućnosti AI rješenja na posljednjem panelu "Primjena AI-ja u svakodnevnom poslovanju i otvorena pitanja u EU zakonodavstvu".
Osigurajte svoje mjesto na konferenciji - prijavite se ovdje, broj mjesta je ograničen.
Programski partner konferencije je Setcor, a partneri su Fina, ENNA, Hrvatska obrtnička komora, Raiffeisenbank Hrvatska, HEP, Hrvatska gospodarska komora, HeneR energy solutions, JOB Hunter, KONČAR i posao.hr