Biserka Sabljak (52) iz Zagreba bila je zdrava do 35. godine. Zbog komplikacija gripe završila je na transplantaciji srca. Dobila sam visoku temperaturu i ispostavilo se da imam gripu. No obična gripa ubrzo je prerasla u nešto puno teže. Naime, pojavila se bakterija koja je doprla do srca i razvile su se komplikacije. Uslijedili su brojni zahvati i na kraju su mi 2002. godine morali transplantirati srce. Imala sam hipertrofičnu kardiomiopatiju, objašnjava nam Biserka.
Bila je trgovkinja i radila je, a kaže kako nije imala nikakvih tegoba sljedećih 17 godina. No tada su se ponovo pojavile teškoće i srce joj je počelo otkazivati. Ponovo je završila na listi za transplantaciju.
- Mislila sam tada da je s prvom transplantacijom svemu kraj. A onda sam pomislila: Bože, ti znaš zaslužujem li drugu priliku. Pa eto, zaslužila sam je kad sam došla na red za drugu transplantaciju - nastavila je dodajući da se osjeća jednako dobro kao što i izgleda. U srijedu je svoju priču podijelila s javnošću prilikom predstavljanja transplantacijskog programa u KBC Zagreb. Ona je među tri hrvatska državljana kojima je srce dvaput presađeno.
- Svojim istupom sam željela uliti nadu onima koji još čekaju i pokazati im da su čuda moguća, jer bez liječničkog tima koji me dvaput spašavao ja danas ne bih bila ovdje. Nisam se bojala, jednostavno sam imala povjerenja u njih i vjerovala sam da će sve biti u redu. Nije bilo alternative, kazala je Biserka.
- Transplantacijski program u Hrvatskoj inače funkcionira od 1988. godine i unazad 10 godina postao je prepoznatljiv i cijenjen u svijetu. Statistički, mi smo drugi ili treći u svijetu po transplantaciji srca - nastavio je akademik Miličić. Sustav je uspješan i djelotvoran, a o tome svjedoče i brojevi.
- Od 2,5 milijuna ljudi u svijetu koji čekaju srce, samo njih 5500 uspije tijekom jedne godine napraviti transplantaciju. U Hrvatskoj na milijun stanovnika napravimo godišnje osam do devet operacija. Ako to usporedimo s Njemačkom, ondje je taj broj puno manji. U Njemačkoj na milijun stanovnika naprave samo četiri transplantacije - istaknuo je prof. dr. sc. Hrvoje Gašparović iz Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC Zagreb. Pojasnio je i kako za takve uspješne rezultate treba vrhunska organizacija.
Kazao je i kako su retransplantacije rijetkost u svjetskim okvirima, pa je tim više uspjeh koji su ostvarili kod Biserke i još dva pacijenta zavidan rezultat na svjetskoj razini.
- Vrhunski rezultati se mogu postići unatoč nedostacima i uvjetima koji ponekad nisu idealni. Imamo struku, znanje i organizaciju te opremu, ali i empatiju, entuzijazam i toplo srce za sve kojima život ovisi o nama - kazala je dr. Jasna Brezak, koordinatorica transplantacijskog tima KBC Zagreb ističući kako zavidna razina stručnosti i uspjeh obavljenih operacija prije svega ovise i o liječnicima koji su te poslove radili noću, mimo radnog vremena, vikendima i blagdanima te u svim hitnim i kriznim situacijama.
- Ovu godinu započeli smo sa šest transplantacija bubrega, a završavamo je uspješnom retransplantacijom srca. To govori da transplantacija nije samo kruna kirurškog umijeća nego i organiziranost sustava. Dodatno, mi smo jedina ustanova u Hrvatskoj u kojoj obavljamo transplantacije srca, bubrega i jetre i kod djece - istaknuo je prof .dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC Zagreb. Kad je riječ o dječjim srcima, prošle godine su imali tri presađivanja kod djece, a u ovoj godini je dvoje mališana dobilo novo srce. Ukupno, ističu, u dvije godine presadili su pet dječjih srca i sve su operacije bile uspješne i djeca su dobrog općeg stanja.
- Ja mogu reći da za mene život tek počinje. Imala sam zbog svog stanja brojna ograničenja do sad, međutim otkad sam dobila novo srce, sad se moram prilagoditi činjenici i novom životu u kojem više nemam nikakvih granica. Ja mogu sve. Savršeno funkcioniram i nema "ne mogu". Pijem lijekove koje ću dobivati doživotno, ali redovito idem na kontrole i osjećam se izvrsno. Ljudi mi se čak znaju čuditi kako sam puna energije i planova. Misle da kad si transplantiran moraš izgledati bolesno i biti polupokretan, a ja letim okolo. Jedino moram nositi masku kako ne bih pokupila neku virozu. Ovo je moja druga šansa, zaključila je Biserka koja je zbog zdravstvenog stanja u mirovini, a nada se kako više neće imati težih komplikacija.
- Za zahvat je ključan vremenski okvir. Započinje s operacijom eksplantacije na donoru, najčešće u drugoj bolnici, i to izvan Hrvatske. Odatle srce treba prevesti u zračnu luku, a zatim avionom do Hrvatske i do naše bolnice. Za sve to, od početka do kraja, ne smije proći više od četiri sata, kako bi tkivo ostalo očuvano i organ podoban za presađivanje - pojasnio je.
Rekao je i kako su retransplantacije rijetkost u svjetskim okvirima, pa je tim više uspjeh koji su ostvarili kod Biserke i još dva pacijenta zavidan rezultat na svjetskoj razini.
- Vrhunski rezultati se mogu postići unatoč nedostacima i uvjetima koji ponekad nisu idealni. Imamo struku, znanje i organizaciju te opremu, ali i empatiju, entuzijazam i toplo srce za sve kojima život ovisi o nama - rekla je dr. Jasna Brezak, koordinatorica transplantacijskog tima KBC-a Zagreb, ističući kako zavidna razina stručnosti i uspjeh obavljenih operacija, prije svega, ovise i o liječnicima koji su te poslove radili noću, mimo radnog vremena, vikendima i blagdanima te u svim hitnim i kriznim situacijama.
- Ovu godinu smo započeli sa šest transplantacija bubrega, a završavamo je uspješnom retransplantacijom srca. To govori da transplantacija nije samo kruna kirurškog umijeća, nego i organiziranost sustava. Dodatno, mi smo jedina ustanova u Hrvatskoj u kojoj obavljamo transplantacije srca, bubrega i jetre i kod djece - istaknuo je prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb.
- Ja se najviše volim igrati doktora i bit ću doktorica kad odrastem, kao što je to moja doktorica za srce. Jako je dobra - rekla nam je Rita Duratović Knežević (6) iz Siska.
Njezina mama Dina (36) s ponosom prati riječi djevojčice te ističe da je put bio težak i pun izazova. Rita se rodila kao zdravo dijete, a prvi problemi su započeli prije tri godine.
- Počela se žaliti da je bole noge i bila je umorna, pa smo otišli liječniku. Hitno su nas poslali liječniku ovdje na Rebro i dobili smo dijagnozu dilatacijske kardiomiopatije. Pokušali smo stanje regulirati lijekovima, a zatim je dobila i mehaničko srce, ali jednostavno nije išlo - prisjeća se Dina.
Malenoj Riti stanje je bilo sve teže i jedina preostala opcija bila je transplantacija srca. Spasonosno srce stiglo je 6. siječnja 2017.
- Taj dan slavimo kao drugi rođendan. Još smo na lijekovima, ali moram reći da je ona sve dobro podnijela. Kad vidim kako je strpljiva i hrabra, tko sam ja da se žalim na bilo što - govori mama Dina. Uz supruga Bernarda (30), s Ritom se svakodnevno druže i brat koji ima tri i pol godine te malena sestrica koja ima dvije i pol.
- Pokušali smo je upisati u malu školu, no često je bila bolesna, a moramo se čuvati infekcija. Zato je sad doma - kaže mama.
Neizvjesnost je upravo ono s čim se suočava i mama iz Splita koja je htjela ostati anonimna. Njezinog sinčića (5) operirali su 4.05. ove godine.
- Imao je godinu i pol kad su mu otkrili kardiomiopatiju, a usto ima i plućnu hipertenziju. Njegova je situacija specifična i iako je sve dobro prošlo, nisam spremna izlaziti u javnost. Ni njezin mališan ne ide u vrtić te pije lijekove.
- Ne znamo što nas čeka,. Tek je obavljena transplantacija i za sad je sve dobro. Čudo je što je preživio sve ovo. Imam još dvoje djece, a moram istaknuti kako su liječnici zaista u ovoj situaciji dali sve od sebe i iznimno sam im zahvalna - zaključila je.
POGLEDAJTE NOVU EPIZODU SERIJALA 'ZENZANCIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: