Jedan mali sir u obliku stošca, poznatiji i kao bjelovarski kvargl postao je 25. hrvatski zaštićeni prehrambeni proizvod u EU. To je ujedno i naš drugi zaštićeni sir, nakon Paškog sira. 

Kvargl se radi ručno, a sastojci moraju biti izvrsne kvalitete - mlijeko i svježi kravlji sir kao osnova. Dodaje se još sol, crvena paprika i po želji češnjak. Nakon toga se dimi.

Promjera je od 40 do 65 mm, visine od 70 do 100 mm, a mase od 60 do 110 grama. Sirno tijesto je čvrste konzistencije i guste teksture. Boja gotovog proizvoda varira od blijedo sive do zagasito crvene boje, a na poprečnom prerezu je ružičaste boje s uočljivim bijelim zrnima. Blago kiselkastog i blago pikantnog je okusa te mirisa po dimu s naglašenom aromom na crvenu papriku.

Foto: poljoprivreda.gov.hr

Ovaj sir su prije 200-tinjak godina donijeli austrougarski vojnici u bjelovarski kraj. 

Udruga proizvođača zahtjev je predala 2016. godine, uz pomoć Grada. Ovih dana Bjelovarski kvargl upisan je u europski registar proizvoda sa zaštićenim oznakama geografskog podrijetla.

Proizvođači imati i certifikat koji nije jeftin, pa kako bi ih potaknuli da se uključe, u Gradu Bjelovaru najavljuju i poticaje do 5 tisuća kuna po proizvođaču.

ODLIČAN RECEPT Jaja na luku kakva još niste jeli - lizat ćete tanjur i tražiti još

- Zaštićeni proizvod kojeg kupci jako vole, upravo zbog tog certifikata, koji njima jamči zdravstvenu sigurnost, znači kvalitetu - ističe Sonja Novak, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo za HRT. 

Evo kako se dobiva Bjelovarski kvargl:

Mlijeko za kvargl mora biti punomasno i prikupljeno najkasnije 48 sati nakon mužnje. Mlijeko se procijedi i nalijeva u posude te se ostavlja u njima da se prirodno kiseli pri sobnoj temperaturi od 20°C do 25°C. Samo kiseljenje, odnosno grušanje mlijeka traje od 2 do 3 dana.

S ukiseljenog i zgrušanog mlijeka površinski se obire vrhnje. Zatim se gruš (obrano kiselo mlijeko) dogrijava u posudi na temperaturu do 55° C i na toj temperaturi se grije u trajanju od 2 do 3 sata. Potom se dobiveni gruš izlijeva u sirarsku maramu, odnosno 'sirnu vrećicu' ili cjedilo u kojima se ostavlja od 12 do 24 sata da se dobro ocijedi. Tako pripremljeni svježi sir predstavlja osnovu za proizvodnju sira 'Bjelovarski kvargl'.

Osnovna sirovina za proizvodnju 'Bjelovarskog kvargla' je ocijeđeni svježi sir koji se potom stavlja u veću posudu u koju se dodaje sol i mljevena crvena paprika. Zajedno se miješaju sve dok se ne postigne glatka čvrsto povezana smjesa. Smjesi se može dodati i češnjak.

I VRSTA BRAŠNA JE BITNA Francuski slastičar otkrio kako napraviti savršene palačinke

Iz ukupne količine smjese isključivo rukama izdvaja se količina smjese mase do 130 g (masa potrebna za izradu jednog komada stošca) te se ručno oblikuju u stošce. Potom se stošci polažu na ravnu podlogu i suše se pri sobnoj temperaturi do dva dana. Nakon sušenja stošci se podvrgavaju postupku dimljenja u pušnici do najviše 3 sata.

Za postupak dimljenja koristi se drvo i/ili piljevina bukve i/ili graba. Nakon završetka dimljenja nastaje gotov proizvod – sir 'Bjelovarski kvargl' koji se može odmah konzumirati. Proizvodi se tijekom cijele godine.

Gotov proizvod sir „Bjelovarski kvargl“ na tržište se plasira u svježem stanju i prodaje direktno potrošaču. Ukoliko se ne isporučuje odmah na tržište, zamata se u PVC foliju i odlaže u rashladne uređaje i kao takav može stajati do 15 dana kako bi se sačuvala njegova svježina, stoji u opisu proizvoda na stranicama Ministarstva poljoprivrede. 

POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video