Britanski parlament 27. travnja 1773. godine donio je zakon koji će izazvati revolt stanovnika američkih kolonija. Naime, prema tom zakonu, koji se popularno nazivao i "Tea act", a kraljevsku suglasnost dobio je na današnji dan, 10. svibnja 1773., američke kolonije smjele su od tog trenutka uvoziti čaj samo kompanije British East India. Time su američkim kolonijama nametnuti novi porezu.
Uz čaj, taj je zakon oporezivao staklo, olovo, ulje, boju i papir. Zbog bojkota i prosvjeda porezi Townshend Revenue Acta ukinuti su na svu robu osim na čaj 1770. Porez na čaj zadržali su kako bi se zadržalo pravo parlamenta da oporezuje kolonije.
Inače, cilj nije bio naljutiti američke koloniste, već se oporezivanjem čaja pokušalo spasiti britansko istočnoindijsku kompaniju od dugova u koje je zapala, a koji su prvenstveno nastali zbog ugovornih plaćanja britanskoj vladi u ukupnom iznosu od 400.000 funti godišnje. Kompanija je dodatno financijski uzdrmana zbog političkih nestabilnosti u Indiji. Novi zakon dodijelio joj je pravo da izravno šalje svoj čaj u Sjevernu Ameriku i bescarinski izvozi čaj iz Britanije. Do tada su Amerikanci uvozili pretežito od Nizozemaca, kojima nisu plaćali porez, a ovime su bili prisiljeni plaćati porez izravno britanskoj vladi.
Iako je kompanija bila svjetski div i posjedovala gotovo polovinu teritorija Indije, na kojem je čaj i uzgajala, u londonskim skladištima gomilala je velike zalihe koje su postupno propadale. Britanci su rješenje našli u njihovo plasiranju na američko tržište, iako Amerikanci nisu bili oduševljeni tom idejom. Naprotiv, odbili su kupovati skupi britanski čaj. Pakete čaja koje su Britanci dovezli bacili su u more, u poznatom događaju nazvanom Bostonska čajanka, u prosincu iste godine (engl. Boston Tea Party).
Naime, u noći 16. prosinca 1773. nekoliko se ljudi prerušilo u Mohawk Indijance te su se ukrcali na tri broda usidrena u bostonskoj luci pa uništili više od 40 tona čaja. Bila je to svojevrsna provokacija kojom su građani Bostona izrazili svoje nezadovoljstvo britanskom ekonomskom politikom prema američkim kolonijama. Sukobi koji su tako nastali prerasli su na kraju i u američki Rat za nezavisnost.
Mandela je dobio Nobelovu nagradu
Nelson Mandela inauguriran je 10. svibnja 1994. za prvog crnog predsjednika Južnoafričke Republike, izabranog na demokratskim izborima. Bio je aktivist protiv apartheida, zbog čega je 27 godina proveo u zatvoru. Primio je više od 250 nagrada, uključujući Nobelovu nagradu za mir 1993. godine, a UN je 2009. proglasio njegov rođendan, 18. srpnja, Mandelinim danom kao doprinos slobodi.
Počeli su paliti knjige u Berlinu
Nacisti su 10. svibnja 1933. na berlinskom Opernplatzu spalili više od 25.000 knjiga. Tamo su studenti kamionima i prikolicama dovezli oko 20.000 knjiga, među njima djela poznatih njemačkih autora kao što su Heinrich Mann ili Erich Maria Remarque, čije pisanje nije bilo u skladu s ideologijom.
Više vremeplova pročitajte OVDJE.