Vježbanje ne poboljšava samo fizičku spremu već i mentalnu, pokazale su brojne studije. Čak potiče i stvaranje novih stanica u mozgu iako su stručnjaci dugo smatrali da se čovjek rađa s konačnim brojem neurona, a kasnije se samo stvaraju nove veze - sinapse. Osim toga, izaziva i lučenje endorfina te enkefalina, “sretnih” hormona. Najbolje su aerobne vježbe izdržljivosti jer, iako ne povećavaju znatno mišićnu masu, poboljšavaju opskrbu organizma krvlju. No iako će to poboljšati opskrbu neophodnim “sirovinama”, kisikom i glukozom, mozak nije mišić koji možete izvježbati. No možete izvježbati ono što radi, organiziranje podataka. A to najbolje radi čarobna brojka sedam.
- Dokazano je da se najlakše pamti 7 +/- 2 (neki 5, neki 9, ali najviše ljudi 7) paketa informacija. Primjerice, broj telefona od sedam znamenki, ali i sedam ljudi ili problema - istaknula je dr. sci Elizabeta Radonić. A kako je čovjek razumno biće, bilo kakve podatke lakše će pamtiti ako su povezani uzrokom i posljedicom. U tome pomaže mnogo metoda: enigmatske igre, strani jezici, namirisani papiri...
PISANJE MARKEROM PO ČELU OLAKŠAVA PAMĆENJE IMENA
Zamislite ime napisano u omiljenoj boji na čelu čovjeka kojeg ste tek upoznali. Također, asocijacijom povežite ime s nečim opipljivim, poput “Petar izgleda poput apostola”.
U ŠUMI LOZINKA POMAŽE DIVLJI KRIK I ŽUBOR
Rabite šifre koje vas podsjećaju na stranicu ili uređaj kojim se koristite. “Google podsjeća na žubor vode, šifra je potok, Yahoo! na Tarzanov krik - džungla”. Tako se nećete morati mučiti s “jesam li stavio majčino djevojačko prezime, Tihanin rođendan...”
RIJEČI JE LAKŠE PAMTITI OD NIZA BROJEVA
Umjesto da mučite mozak nizom brojeva, pretvorite ih u riječi. Primjerice, ako tipkate na mobitel, broj 752636 odgovara slovima riječi “plamen”, koju je lakše zapamtiti od niza brojeva.
MIRIS: Od svih osjeta miris je najbolje povezan s podsvijesti, pokazale su studije. A to je lako iskoristiti. Primjerice, prije ispita ili izlaganja, dok učite, namirišite papire mirisom kojim ćete se koristiti i tijekom izlaganja.
MICANJE OČIJU: Micanje očima 30-ak sekundi slijeva nadesno pomoći će upamtiti riječi (i imena) koja će čovjek čuti. Takva vježba “tjera” lijevu i desnu polutku na interakciju i suradnju, a time i na bolje pamćenje te prisjećanje.
ENIGMATIKA: Memory, križaljke sudoku... igre koje uključuju kombinatoriku i pamćenje, kratkoročno potiču mozak na bolji rad, a dugoročno treniraju pamćenje. Također, stvaraju nove poveznice među pojmovima.
DISANJE: Neposredno prije zahtjevnog sastanka, ispita... očistite mozak od misli i duboko dišite. Disanje će unijeti više kisika u krv, a “pražnjenje” mozga pripremit će ga na predstojeće napore i “upijanje” podataka.
SPAVANJE: Tijekom sna mozak organizira mnoštvo podataka prikupljenih tijekom dana te se čisti od raznih toksina i priprema za predstojeće napore. Zato je kvalitetan i dovoljno dug san neophodan za “slonovsko” pamćenje.
STRANI JEZIK: Strani jezik stvara nove puteve u mozgu, pokazale su studije. Nije potrebno da tečno savladate jezik, već samo “stare” pojmove sagledate iz novog ugla.