Rijetko se događa da majka nema mlijeka. Riječ je o posebnim situacijama u kojima se mliječne žlijezde nisu dobro razvile, a dovoljno dobra zamjena za majčino mlijeko ne postoji, kaže doc. dr. sc. Irena Zakarija Grković, specijalistica opće medicine i međunarodno priznata savjetnica za dojenje.
- Mlijeko se počinje stvarati već u 20. tjednu trudnoće, stoga u trenutku porođaja majka već ima mlijeka te je u 90 posto slučajeva moguće dojiti - rekla je Grković i nastavila kako dojenje ima brojne benefite, kako za dijete, tako i za majku.
- Bolje je govoriti o rizicima nedojenja i davanja umjetnog mlijeka. Oni su brojni te postoje brojna istraživanja koja dokazuju povezanost uporabe tvorničkih pripravaka i brojnih bolesti - upozorava dr. Zakarija Grković.
Nastavlja da dojenje štiti od akutnih zaraznih bolesti, poput upala gornjih dišnih puteva, upale srednjeg uha i probavnih infekcija. Dokazano je kako prijevremeno rođena djeca hranjena umjetnim mlijekom imaju veći rizik obolijevanja od nekrotizirajućeg enterokolitisa, smrtonosne crijevne bolesti. Djeca hranjena umjetnim mliječnim dohranama sklona su i kroničnim nezaraznim bolestima, poput šećerne bolest, astme i alergija. Čak se i neke vrste raka, poput leukemije, češće javljaju kod njih.
- Nedojenje šteti i zdravlju majke. Dokazano je da majke koje ne doje češće obolijevaju od raka dojke, raka jajnika, šećerne bolesti, povišenog tlaka, srčanih bolesti, moždanog udara... Zanimljiva je činjenica da majčino mlijeko mijenja svoj sastav sukladno potrebama i starosti djeteta, a mit o tome da dojilje neke stvari u vlastitoj prehrani trebaju izbjegavati potpuno je netočan - tvrdi liječnica.
Dodaje da je majčino mlijeko sastavljeno od 80 posto vode pa dojenom djetetu nije potrebno davati vodu, čak ni ljeti.
- Sadrži i veliki udio bjelančevina i imunoglobulina koji štite od infekcija, kao i masti neophodne za razvoj mozga te još puno važnih tvari. Važno je da majka ima raznovrsnu i bogatu prehranu te nema potrebe za izbjegavanjem određenih namirnica ili alergena poput kikirikija - kaže Zakarija Grković.
- 90 posto žena može dojiti u trenutku porođaja
- za svaku godinu dojenja rizik od raka dojke smanjuje se za 4 posto. zato dojilje imaju manji rizik od žena koje nisu rodile
- Majčino mlijeko sastavljeno je od 80 posto vode, zato nije potrebno djetetu koje dojite davati vodu, čak ni u ljetnim mjesecima
BENEFITI DOJENJA ZA MAMU
- Niži rizik - Za svaku godinu koju dojite, smanjuje se rizik od raka dojke.
- Rak jajnika - Žene koje ne doje i nerotkinje imaju veći rizik od raka jajnika u usporedbi s dojiljama.
- Dijabetes - Dojenje smanjuje rizik od pojave šećerne bolesti u dojilja.
- Srce i mozak - Dojenje sprečava povišeni krvni tlak, srčani i moždani udar.
BENEFITI DOJENJA ZA DIJETE
- Štiti od raka - Dojena djeca rjeđe obolijevaju od raznih vrsta raka, posebice leukemije.
- Nezarazne bolesti - Štiti od šećerne bolesti, astme i alergija.
- Kolesterol - Dojena djeca kasnije u životu imaju niže razine kolesterola.
- Zarazne bolesti - Dojenje štiti od probavnih infekcija, upala dišnih puteva i upala srednjeg uha.
Broj pelena pokazuje jede li dijete dovoljno u prvim mjesecima života
Pouzdani pokazatelji da se dijete najelo je broj pelena. Kroz 24 sata dijete bi trebalo imati barem šest mokrih pelena i barem tri prljave pelene u prvih mjesec dana. Prati se i boja stolice, posebno u prvim danima, povećanje težine te broj podoja u 24 sata koji bi trebao iznositi barem osam, a kod novorođene djece čak i 12 puta tijekom 24 sata, pojašnjava Grković.
Preporučljivo je dojiti dijete do druge godine
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo majčino mlijeko do šestog mjeseca, a nakon toga majčino mlijeko i primjerenu dohranu do druge godine, ali i dulje ako majka i dijete to žele, rekla je međunarodno priznata savjetnica za dojenje i liječnica Irena Zakarija Grković.
Svaka majka već ima mlijeka u trenutku porođaja
Izračunato je kako svega jedan posto majki ne može dojiti i iz određenih razloga nema mlijeka. Osim hormonalnih razloga i ekstremne pothranjenosti, nema razloga da majka nema mlijeka, nego je to posljedica neznanja ili nedostatka podrške koji rezultira preskakanjem podoja ili davanjem druge hrane djetetu, zbog čega se mlijeko postupno povlači. Često se događa da majke nemaju vremena i mogućnosti dojiti onoliko koliko bi htjele zbog preranog povratka na radno mjesto ili okoline koja ih ne podržava, a to rezultira povlačenjem mlijeka.