Iako svi znaju prednosti dojenja, a Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dojenje do 2. godine, a i dulje ako to majka i dijete žele, relativno je malo majki koje doje djecu stariju od dvije godine.
Ljiljana Frančić (35) iz Zagreba majka je trogodišnje Ane, koju još doji i zagovornica je produljenog dojenja.
- Ana mi je prvo dijete i, čim se rodila, počele smo s dojenjem. Nikad nisam imala nikakvih problema. Prvih šest mjeseci Ana je isključivo sisala, a potom smo počeli s uvođenjem druge hrane. Iako je moja Ana trogodišnjakinja, ne vidim zašto bih naprasno prekinula dojenje. Ja radim od njezinog 10. mjeseca, a s 18 mjeseci je krenula u vrtić. Prilagodba je prošla bez ikakvih problema - priča Ljiljana.
Što se tiče učestalosti podoja, Ljiljana kaže kako se dojenje svelo na dva puta dnevno, ujutro prije posla i vrtića te navečer prije spavanja. Osim što je smiruje, Ljiljana je primijetila da Ana i periode bolesti prolazi lakše zahvaljujući dojenju. Kako se Anina potreba za sisanjem s vremenom smanjuje, Ljiljana kaže kako vjeruje da će tijekom ove godine sama prestati. I dok Ljiljana ima podršku obitelji i supruga, reakcije ljudi iz njezine okoline su različite.
- Većina me gleda u čudu kad shvate da dojim trogodišnjakinju, a neki se i zgražaju. Čak i mame koje su dojile do godine dana znaju mi reći da trebam prestati. Moje mišljenje je da će se potreba prirodno smanjivati i Ana će se brzo i bez problema sama odviknuti - sigurna je Ljiljana te dodaje kako je dobrobit dojenja i nakon godine dana velika.
Sve prednosti produljenog dojenja pojasnila je i pedijatrica dr. Giovana Armano.
- Majčino mlijeko je visokovrijedan izvor nutrijenata i zaštita od bolesti tijekom cijelog perioda dojenja bez obzira na njegovo trajanje. Prema nedavnom istraživanju, izdojeno mlijeko majke koja doji dulje od godinu dana ima značajno veći udio masnoća i energije od mlijeka majke koja doji tek nekoliko mjeseci. Tako je i prilagođeno potrebama djeteta - ističe dr. Armano.
Majčino mlijeko, nastavlja, sadrži obilje antitijela tijekom cijelog perioda laktacije. Mnoge studije, kaže dr. Armano, pokazale su da je isključivo dojenje od najmanje šest mjeseci, kao i produljeno dojenje, jedan od najučinkovitijih načina za sprečavanje alergija i astme. Što se tiče idealnog vremena za prestanak dojenja, dr. Armano kaže kako svako dijete ima svoj razvojni put i u različito je vrijeme spremno prestati doživljavati dojku kao utjehu i utočište. Ne postoji gornja granica te nema dokaza o štetnosti produljenog dojenja na psihološke ili razvojne procese djeteta.
- Dojenje je topao i blizak način kojim majka odgovara na različite djetetove potrebe. Ono ne samo da dobiva hranu i tekućinu već i sigurnost i utjehu. Dojenje učinkovito ublažuje frustracije i bol, a pravodoban odgovor na djetetove potrebe kroz dojenje ujedno je najbolji put k razvoju samostalnosti - naglasila je dr. Armano i dodala kako se preporučuje dojiti što dulje, a ta odluka je individualna stvar svake mame i bebe.
Rjeđe obolijevaju ako su dulje dojeni
Prema Američkoj akademiji liječnika obiteljske medicine, djeca koja su prestala sisati prije druge godine češće obolijevaju. Djeca dojena od 16 do 30 mjeseci daleko rjeđe obolijevaju, a ako se i razbole liječenje traje kraće.
Zdravije je da se osamostale sami
Djeca koja se osamostaljuju kad su sama za to spremna pokazuju puno više samopouzdanja nego djeca kojoj je učenje samostalnosti nametnuto kad tome još nisu bila psihički dorasla, rekla je pedijatrica dr. Giovana Armano.