Novo istraživanje objavljeno 2022. godine sugerira iznenađujuću povezanost između krvne grupe i rizika od moždanog udara, pri čemu osobe s određenom varijantom krvne grupe A imaju veće izglede za moždani udar prije 60. godine života.
POGLEDAJTE VIDEO:
Ovo otkriće dodatno produbljuje naše razumijevanje utjecaja genetskog naslijeđa na zdravlje. Krvne grupe A, B, AB i 0 određene su kemijskim markerima – antigenima – koji se nalaze na površini crvenih krvnih stanica. I unutar glavnih krvnih grupa postoje suptilne genetske razlike, uzrokovane mutacijama u genima koji ih određuju.
Znanstvenici su analizirali podatke iz 48 genetskih studija, koje su uključivale oko 17.000 pacijenata koji su pretrpjeli moždani udar i gotovo 600.000 osoba koje ga nisu imale. Svi sudionici bili su u dobi između 18 i 59 godina.
Rezultati su pokazali jasnu vezu između gena odgovornog za podskupinu A1 i moždanog udara u mlađoj dobi. Genomsko pretraživanje otkrilo je dvije lokacije koje su snažno povezane s ranim rizikom od moždanog udara, jedna od njih podudara se s regijom gdje se nalaze geni za krvne grupe.
Dodatna analiza pokazala je da osobe s varijantom gena za krvnu grupu A imaju 16 posto veći rizik od moždanog udara prije 60. godine u odnosu na ostale krvne grupe. Nasuprot tome, osobe s genetskom varijantom za krvnu grupu O1 imale su 12 posto manji rizik.
Unatoč tome, znanstvenici ističu kako je taj dodatni rizik kod osoba s krvnom grupom A malen te ne postoji potreba za dodatnim liječničkim nadzorom ili preventivnim testiranjem.
- Još uvijek ne znamo zašto bi krvna grupa A nosila viši rizik. No vjerojatno ima veze s faktorima zgrušavanja krvi, poput trombocita, stanica koje oblažu krvne žile i drugih proteina u cirkulaciji koji sudjeluju u stvaranju krvnih ugrušaka - rekao je vodeći autor studije, vaskularni neurolog Steven Kittner s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Maryland.
Iako ovo otkriće na prvu može zvučati alarmantno, važno ga je staviti u širi kontekst. U SAD-u godišnje moždani udar doživi oko 800.000 ljudi, a većina tih slučajeva – oko tri četvrtine – događa se osobama starijima od 65 godina. Rizik se udvostručuje svakim desetljećem nakon 55. godine.
Također, valja napomenuti kako su sudionici studije živjeli u Sjevernoj Americi, Europi, Japanu, Pakistanu i Australiji, a osobe neeuropskog podrijetla činile su tek 35 posto uzorka. Buduće studije s raznolikijom populacijom mogle bi dodatno razjasniti značenje rezultata.
- Jasno je da su nam potrebna dodatna istraživanja kako bismo razumjeli mehanizme koji stoje iza povećanog rizika - rekao je Kittner.
Još jedno važno otkriće studije došlo je iz usporedbe osoba koje su pretrpjele moždani udar prije 60. godine s onima koje su ga imale nakon 60.
Za to su znanstvenici koristili podatke oko 9.300 osoba starijih od 60 koje su imale moždani udar i 25.000 kontrolnih osoba iste dobi koje ga nisu imale.
Otkrili su da povezanost između krvne grupe A i rizika od moždanog udara gubi značaj kod osoba starijih od 60 godina. To sugerira da moždani udari u mlađoj dobi imaju drukčije uzroke od onih u starijoj dobi.
Kod mlađih ljudi manja je vjerojatnost da su uzrokovani aterosklerozom (nakupljanjem masnih naslaga u arterijama), a veća da su posljedica čimbenika povezanih sa zgrušavanjem krvi.
Studija je također pokazala da osobe s krvnom grupom B, neovisno o dobi, imaju oko 11 posto veći rizik od moždanog udara u odnosu na kontrolnu skupinu.
Prethodna istraživanja već su sugerirala da je genetska regija koja određuje krvnu grupu – tzv. ABO lokus – povezana s kalcifikacijom koronarnih arterija, što može dovesti do smanjenog protoka krvi i srčanog udara.
Također, geni za krvne grupe A i B povezani su s nešto višim rizikom od stvaranja krvnih ugrušaka u venama, poznatima kao venska tromboza, piše msn.