Većina zaposlenika u Silikonskoj dolini svoju djecu šalje u školu koja ni na koji način ne koristi tehnologiju, ni računala, ni tablete. Riječ je o Waldorfskoj školu, kojoj je misija kroz igru i korištenje mašte naučiti djecu svakodnevnom životu i i životnim lekcijama.
Osim toga, waldorfska pedagogija usmjerava se na svakog pojedinca, uzimajući u obzir sve što oni doživljavaju i proživljavaju te nastoji razviti slobodna ljudska bića koja su sposobna sama sebi dati smisao i smjer u vlastitim životima.
Vrlo su posvećeni razvoju mašte djeteta jer smatraju da ona ima veliku ulogu u učenju i razvoju svih osjetila djeteta. Upravo to je vrlo teško postići ako djeca koriste tehnologiju. Ona im olakšava proces i ubrzava rad, a pri tom ograničava dječju sposobnost da sami stvaraju svoje slike, scenarije i oslobađaju kreativnost stvorenu tim načinom.
- Ako pogledate najbolje školske sisteme, kao one u Aziji, primijetit ćete da su oni bili jako oprezni kod uvođenja tehnologije u škole. Učenici koji stalno koriste tablete i stolna računala imaju slabije rezultate od onih koji ih koriste povremeno - izjavio je Andreas Schleicher, direktor edukacija u OECD-u.
Utjecaja tehnologije na djecu najsvjesniji su oni koji rade upravo u industriji. Među njima je i Alan Eagle, direktor komunikacija u Googleu.
- Fundamentalno odbijam ideju da je djeci potrebna tehnologija u osnovnoj školi. Ideja da će nekakva aplikacija na iPad-u bolje naučiti mog sina matematiku ili čitati je smiješna - izjavio je Eagle za New York Times.
Njegova djeca Andie i William pohađaju Waldorfsku školu, u kojoj skoro tri četvrtine roditelja učenika radi u tehnološkom sektoru. Nedavno su Andie i njegovi kolege iz petog razreda osvježili vještine pletenja, križajući drvene igle oko kuglica pređe i tako stvarali nove uzorke. Krajnji cilj je bio - isplesti čarape.
Njegova profesorica Cathy Waheed, koja je bivši računalni inženjer, pokušava učenje učiniti neodoljivim i taktilnim. Razlomke ih je učila tako što im je dala da režu hranu - jabuke i tortu.
- Tri tjedna smo jedenjem učili razlomke. Kad bih izrezala dovoljno komada torte za sve, što mislite - jesam li imala njihovu pozornost? - kaže Waheed.
Dok se većina škola danas natječe koja će bolje tehnološki opremiti učionice, Waldorfska škola je prigrlila jednostavniji retro izgled - profesori pišu kredom na crne ploče, na policama stoje enciklopedije, a djeca pišu olovkom na radnim stolovima od drveta.
Voditelji Waldorfske škole smatraju da će ovakvim aktivnostima pomoći djeci u razvoju logike, rješavanju problema, stvaranju obrazaca učenja, koordinaciji i matematičkim sposobnostima.
Na drugu stranu, voditelji Waldorfske škole sami priznaju da djeca u nižim razredima u njihovoj školi imaju niže rezultate na standardiziranim testovima od djece u "uobičajenim" školama.
Razlog tome je što učitelji s malom djecom drugačije rade. Oni nastoje razviti njihovu logiku i učiti ih osnovnim životnim dok je u standardnoj školi naglasak na vježbanju matematičkih zadataka i iščitavanju gradiva iz jezika.
- U Waldorfskoj školi lekcije drži osoba, ljudsko biće, kojem ne samo da je stalo do djece kojoj predaje, nego do svakog posebno. Na primjer, čega se vi sjećate iz vašeg vremena u školi? Obično su to izleti, pokusi i sve aktivnosti gdje ste i sami sudjelovali - objašnjava Beverly Amico, voditelj programa razvoja i komunikacije u Udruzi Waldorfskih škola Sjeverne Amerike.
- Školovanje je putovanje kroz učenje i želite da bude kompleksno, bogato sadržajem i zanimljivo što je više moguće. Problem s instant informacijama je taj da ne prikazuje realan put do znanja. Nitko nije došao od pitanja do odgovora ravnom putanjom - izjavila je Sarah Thorne, voditelj Londonske Acorn škole.