Dio tradicije kojom se dičimo na ovim prostorima je i uglađeno ponašanje te kavalirstvo kojima se pokazuju briga i poštovanje prema drugima. Jesu li te vrijednosti doista nestale iz našeg života ili smo samo malo zaboravili na njih. Kada ste naime posljednji put vidjeli mladića da pridržava djevojci kaput da ga lakše odjene, pridržava joj vrata pri izlasku ili ulasku ili joj toči piće u restoranu ili kafiću. Takve se geste još mogu vidjeti među starijima, a među mlađima su toliko rijetke da su iznimka. Osamnaestogodišnja Lana kaže da u njezinom razredu, u uglednoj zagrebačkoj gimnaziji, od dvadeset mladića njih se pet, šest ponaša na opisani način, ostali se pak jednako ponašaju prema prijateljima i prijateljicama. Što se dogodilo? Zar je kavalirstvo izašlo iz mode? Možda je objašnjenje u riječima Georgea Bernarda Shawa da je kavalir onaj koji više daje svijetu nego što od njega uzima. A nekako u tim riječima ne prepoznajemo duh našeg vremena…
- Biti ljubazan i pažljiv prema drugima nekad je bilo uobičajeno ponašanje koje se visoko cijenilo i njegovalo, te je bilo jedan od važnih pokazatelja osobnih vrlina. U tom duhu je i kavalirstvo igralo snažnu ulogu u muško-ženskim odnosima, i to ne samo romantičnog karaktera. Tako je ‘snažniji’ spol iskazivao poštovanje prema ‘slabijem’, a dodatno je pridonosilo osjećaju sigurnosti žene pokraj muškarca - pojašnjava nam psihologinja Martina Trboglav, članica psihološkog tima Ramiro, i pojašnjava da je takav način ophođenja međutim bio i način udvaranja i približavanja.
Psihologinja pojašnjava da se tako jasno davalo do znanja da se muškarac brine za ženu i zainteresiran je da se ona kraj njega dobro osjeća. No, primjećuje i ona, u novije vrijeme, ne samo da je kavalirstva sve manje nego se općenito jedini prema drugima rjeđe ponašamo s pažnjom i obzirom. Dapače, već niz generacija to često doživljava kao smiješno ponašanje, kojim se čak izražava slabost, a nastup ispunjen ironijom ili sarkazmom preuzima vodstvo na putu prema popularnosti. No ide to i dalje:
- Tako, na primjer, ako danas promotrite ponašanje mlađih generacija, ali i starijih, veću pažnju i reputaciju imat će oni koji znaju odbrusiti i ‘biti svoji’. Tako će veći frajer biti onaj koji je provocirao neku djevojku nego onaj koji joj je javno iskazao nježnost - primijetila je Trboglav i dodaje da se korijeni toga kriju u različitim društvenim pojavama od toga da su roditelji jako zaposleni i premalo se bave djecom koja su prepuštena sama sebi, do toga da se putem različitih medija, televizijskih emisija, reality showa, filmova i serija promovira upravo grubo ponašanje kao ono koje izaziva pozitivnu pažnju.
Naša sugovornica također napominje da je mnogo veći naglasak na onome što pojedinac zaslužuje, a manje na onome što može pružiti drugima, što nas kao društvo u cjelini čini bahatijima od drugih. Uz sve to, svi smo svjesni činjenice da su se društvene vrijednosti jako srozale, što sve zajedno ne stvara pozitivnu klimu koja će poticati ljubaznost, dobrotu i pažnju prema drugima.
Podsjećajući na riječi Marka Twaina, koji je rekao da je ljubaznost jedini jezik koji i slijepi mogu vidjeti, a gluhi čuti, Trboglav kaže da je danas takvo ponašanje, baš kao i kavalirstvo, sve manje prisutno, unatoč činjenici da upravo takvim stavom činimo sebe sretnijima i zadovoljnijima jer je veća vjerojatno da ćemo istu reakciju dobiti od drugih - a svatko od nas želi da ga se poštuje i da se drugi prema njemu odnose s pažnjom i brigom. Kako onda popraviti štetu koja se već jako osjeća u međuljudskim odnosima? I psihologinja smatra da nema drugog puta nego se vratiti malo i poći onim smjerom koji nas vraća starim vrijednostima i, prije svega, vlastitim ponašanjem pokazati da su ljubaznost, pažnja, kao i kavalirstvo, važni na putu k ostvarenju suradnje i kvalitetnog suživota, čemu svi na kraju težimo, unatoč onom kako smo se ponekad skloni ponašati.
Preuzeto iz tjednika SuperMile - svake srijede besplatno ekskluzivno uz 24sata!