POGLEDAJ VIDEO:
Ženski je reproduktivni trakt, piše Daily Mail, oblikovan tako da izbaci 'slabu' spermu. Tu je tvrdnju prvi iznio njujorški znanstvenik koji je iznio i tezu da je sužavanje između maternice i jajnika odgovor biologije na 'napad' spermija. Kao rezultat, samo najsnažnije stranice spermija uspijevaju naći svoj put do ženskog jajašca, stvarajući tako 'kvalitetniji' proces oplodnje. Ovo bi istraživanje, piše Daily Mail, moglo poboljšati šanse parova koji imaju problem s plodnosti da dobiju dijete.
- Ako pogledate reproduktivni sustav kod svih sisavaca, vidite da se kanal koji vodi do jajašca mijenja - objasnio je kemičar i voditelj ovog istraživanja, dr Alireza Abbaspourrad i dodao da se tako sprječava spore spermije da prođu do cilja, i nastaje selekcija u kojoj su odabrani oni najbrži.
- U jednom je dijelu prolaz do jajovoda jako sužen pa uspijevaju samo 'odabrani' - dodao je.
U svom je istraživanju dr. Abbaspourrad koristio ljudsku spermu i spermu bika, a kretanje jednih i drugih spermija je pratio u uređaju koji oponaša uski prolaz kakav je u maternici. Vidio je da se spermiji skupljaju na istom dijelu maternice, a samo najbrži prolaze dalje do jajovoda. Isto tako je ustvrdio da se na cilju najbrži spermiji 'natječu' s drugim brzim kandidatima, ostavljajući 'slabe i spore' daleko od cilja.
Jednim je eksperimentom pokazao da je jedan spermij putovao brzinom od 84.2 mm u sekundi, dok su milijuni drugih, iz istog ejakulata, ostali daleko iza.
- Rezultat pokazuje da samo najbrži, a onda zaključujemo i najbolji spermiji mogu proći uski prolaz, usprkos protoku tekućine - rekao je profesor andrologije sa Sveučilišta University of Sheffield, dr. Allan Pacey i objasnio da ta spoznaja 'biološki ima smisla, te da bi mogla objasniti kako se ženski reproduktivni trakt 'osigurava da do cilja dođe baš najbolji'.
Spermiji koji dulje žive protiv onih koji žive kraće
U jednom su laboratorijskom eksperimentu znanstvenici proučavali spermu ribe zebre, i izdvojili kratko živuće od spermija koji su dugo živjeli. S jednima i drugima su oplodili riblja jajašca iz istog ovulacijskog ciklusa a shvatili su, kako je objasnila voditeljica istraživanja dr. Simone Imml, da su potomci spermija koji su dulje živjeli ne samo zdraviji, već su za svog života stvorili puno više kvalitetnih spermija nego potomci dobiveni od sporijih spermija.
Znanstvenici su objasnili da će ovo istraživanje uvelike pomoći da se shvati kako selekcija spermija pridonosi boljitku idućih generacija, a istraživanja bi trebala pomoći i u liječenju neplodnosti.
- Jedan ejakulat može sadržavati milijune spermija, no samo će ih par doći do jajne stanice - istaknula je dr.Simone Immle i naglasila da se spermiji jedan od drugog razlikuju po izvedbi i po obliku, ali i po genskom materijalu koji prenose, a da se do nedavno smatralo kako i nije ključno koji će spermij oploditi jajašce sve dok to napravi uspješno.
- Dokazali smo sada da je velika razlika između pojedinih spermija, i toga što će ostaviti u nasljeđe potomcima - objasnila je dr. Imml i dodala da znanstvenici sada rade na istraživanju gena koji će potvrditi njihove teze.