Ondje gdje četkica teže dopire lakše se zadržava bakterijski plak, a njegovo nakupljanje pogoduje upali. Zato položaj zuba nije samo estetsko pitanje: može utjecati i na uvjete u kojima održavamo oralno zdravlje.
Ipak, nepravilan položaj zuba ne znači da će se bolest desni nužno razviti. Važni su način čišćenja, redoviti pregledi, pušenje, opće zdravstveno stanje i individualna sklonost parodontnim bolestima. Jednako tako, ravni zubi nisu jamstvo zdravih desni ako se plak redovito ne uklanja.
Zašto je zbijene zube teže očistiti?
Kada se zubi preklapaju ili su zakrenuti, pojedine njihove plohe postaju slabije dostupne četkici. Čišćenje koncem također može biti zahtjevnije, osobito na mjestima vrlo tijesnih kontakata. Ostaci hrane mogu dodatno otežavati održavanje higijene, ali glavni pokretač upale jest plak, ljepljivi sloj koji sadržava bakterije.
Primjerice, prednje plohe donjih sjekutića mogu izgledati čisto, dok uz njihove unutarnje rubove ostaju naslage. Ako se na tom mjestu ponavlja krvarenje tijekom četkanja, nije dovoljno samo snažnije četkati. Potrebno je provjeriti tehniku i odabrati pomagalo koje dopire do teško dostupne površine.
Plak koji se mineralizira postaje zubni kamenac. Kamenac se ne može ukloniti kućnim četkanjem, nego zahtijeva profesionalno čišćenje.
Od krvarenja desni do oštećenja potpornog tkiva
Gingivitis je upala desni koja se često očituje crvenilom, otečenošću i krvarenjem pri četkanju ili čišćenju između zuba. U toj fazi nema gubitka potpornog tkiva karakterističnog za parodontitis, a stanje se najčešće može smiriti odgovarajućom higijenom i profesionalnim uklanjanjem naslaga.
Parodontitis zahvaća dublja tkiva koja podupiru zub, uključujući kost. Može dovesti do nastanka parodontnih džepova, pomičnosti i, u uznapredovalim slučajevima, gubitka zuba. Neće svaki gingivitis prijeći u parodontitis, ali ponavljano krvarenje zahtijeva procjenu.
Bol pritom nije pouzdan pokazatelj ozbiljnosti problema. Bolest desni može napredovati bez izražene boli, pa čekanje da zub zaboli odgađa otkrivanje promjena.
Može li nepravilan zagriz oštetiti desni?
Položaj zuba određuje i način na koji se sile prenose tijekom žvakanja. Nepovoljni kontakti mogu preopteretiti pojedine zube, što je osobito važno kada je njihova potpora već oslabljena parodontitisom. Ipak, takvo opterećenje nije isto što i bakterijski uzrokovana upala te ne treba svako povlačenje desni pripisivati zagrizu.
Povlačenje desni može biti povezano s više čimbenika, među kojima su tanka tkiva, položaj zuba, upala i pregrubo četkanje. Zbog toga se uzrok ne može pouzdano procijeniti samo prema izgledu osmijeha.
Vrijedi i obrnuta povezanost: promjena položaja zuba ponekad je posljedica bolesti potpornog tkiva. Novonastali razmaci, naginjanje ili sve veća pomičnost razlog su za stomatološki pregled, osobito ako ih prati krvarenje.
Kada ortodontska terapija može pomoći?
Ispravljanje zuba može olakšati pristup površinama koje je prije bilo teško očistiti. Cilj nije samo uredniji zubni niz nego i stvaranje povoljnijih uvjeta za dugoročno održavanje higijene. Međutim, ortodontska terapija sama po sebi ne liječi parodontitis niti zamjenjuje svakodnevnu njegu.
Prije pomicanja zuba potrebno je procijeniti zdravlje desni i koštane potpore. Aktivnu parodontnu bolest treba liječiti i stabilizirati, a kod pacijenata s oštećenim potpornim tkivom plan usklađuju ortodont i parodontolog.
U ordinaciji dr. Ane Parčine individualni pristup ortodontskom liječenju podrazumijeva razmatranje položaja zuba, zagriza i potreba pacijenta. Za osobu koja već ima povlačenje desni ili parodontne tegobe posebno je važna procjena uvjeta za sigurno pomicanje zuba.
Kako prilagoditi oralnu higijenu položaju zuba?
Osnova je četkanje dvaput dnevno pastom za zube s fluoridom, uz pažljivo čišćenje ruba desni. Mekana četkica i kontrolirani pokreti omogućuju temeljitost bez nepotrebnog pritiska. Jače pritiskanje ne nadoknađuje propuštene površine.
Prostore između zuba potrebno je čistiti svakodnevno. Konac je koristan za tijesne kontakte, dok se interdentalne četkice odabiru prema širini prostora. Ne treba ih silom gurati ondje gdje ne prolaze; odgovarajuću veličinu i tehniku može pokazati stomatolog.
Tijekom terapije fiksnim aparatićem dodatnu pozornost zahtijevaju područja oko bravica i ispod žice. U tim uvjetima higijenu treba prilagoditi novim mjestima zadržavanja plaka.
Nakon završetka terapije važno je održavati i retencijske naprave. Uz fiksnu retencijsku žicu potrebno je čistiti prostore oko nje, a mobilnu retencijsku napravu njegovati prema dobivenim uputama. Na kontrolnim pregledima provjeravaju se naslage i stanje desni, dok se učestalost profesionalnog čišćenja određuje prema stvarnim potrebama pacijenta.