Koliko je kruh ljudima oduvijek bio važan, pokazuje i to što najpoznatija molitva među katolicima počinje riječima: "Kruh naš svagdanji, daj nam danas...". Nekad je bijeli kruh bio odraz bogatstva, dok su zatvorenicima davali raženi. Danas je daleko od toga. Svatko si može priušiti bijeli kruh, a raženi je vrlo popularan kod svih slojeva društva. Također, danas je jedenje tamnog kruha odraz svijesti o zdravlju dok se konzumacija bijelog smatra pomalo nezdravom navikom. Iako, nema ništa ukusnije od toplog bijelog kruha s hrskavom koricom.
Vjeruje se kako je prvi kruh ispečen oko 12.000 godina prije Krista, a jedini sastojcu bili su mu samonikle žitarice i voda. Nekada davno kruh se mijesio od ječmenog brašna, a tek kasnije od pšeničnog. Nije se rezao već trgao rukama. U ta davna vremena bio je vrlo cijenjen jer su ga ljudi smatrali darom Božjim. Davati nekome komad kruha smatralo se odrazom gostoljubivosti, prijateljstva i ljubavi.
Prvi kruh nalik današnjem pravili su Egipćani oko 1500 godine prije Krista. Bio je beskvasan i pekao se na žeravici, najčešće u obliku ljudi i životinja. Posipali su ga sjemenkama, uglavnom kimom i koristili za vjerske obrede. U Starom Rimu pekari su bili cijenjeni i uživali su posebne povlastice, u Srednjem vijeku šnita starog kruha se stavljala se pod vrući lonac i kasnije pojela, a kod starih Grka je bilo uvriježeno vjerovanje kako kruh sadrži više hranjivih sastojaka od ostale hrane.
Koliko je kruh ljudima oduvijek bio važan, pokazuju i razne uzrečice u kojima se spominje:
- dobar kao kruh
- kruha i igara
- zrno po zrno pogača, kamen po kamen palača
- tko tebe kamenom, ti njega kruhom
- trbuhom za kruhom
- kruha gladan
- ne traži kruha nad pogačom
- kruh sa sedam kora
- nemam ni za kruh