Kad je prije sedam godina počeo proučavati ljekovito bilje, Robert Martinolić (34) nije ni znao da će tri i pol godine poslije upoznati istomišljenicu i zaljubljenicu u prirodu Petru Radosavljević (24). Ljubav prema ekologiji, sadnji, prirodnom sjemenu spojila je taj ljubavni par koji već tri i pol godine živi u Puli. Web-dizajnerica i brodski strojar odlučili su svoju ljubav prema ekološkom uzgoju besplatno podijeliti s drugima. 

- Oboje se dugo zanimamo za ljekovito bilje i uzgoj cvijeća. Petra je kod kuće imala staro sjeme pa smo ga odlučili zasaditi u svom malom vrtu ispred naše podstanarske kuće. Počeli smo za sebe skupljati razne vrste sjemena starog sto godina i više. Dio smo podijelili prijateljima. Kako je u Hrvatskoj teško nabaviti organsko sjeme, da nije genetski modificirano ili prskano raznim kemikalijama, odlučili smo podijeliti ga s drugim zainteresiranim zaljubljenicima u prirodno sjeme - kaže Petar. 

To dvoje zaljubljenika u prirodu, estetiku i ekološki način uzgoja biljaka otvorilo je prvu hrvatsku malu ekosjemenarnu. Svima koji od njih traže sjeme biljaka, šalju ga besplatno. Na Facebook stranici Mala Eko Sjemenarna, osim što nude besplatno ekosjeme, daju i odgovore na pitanja o uzgoju te ostale savjete vezane uz održavanje biljaka. Kažu da nisu ni slutili da će u vrlo kratkom vremenu njihova ideja postati pravi hit i da će u osam mjeseci na Facebook stranici skupiti 5734 obožavatelja.  

- Nema većeg zadovoljstva i izravnijeg kontakta s prirodom nego svojim rukama saditi, njegovati i ubirati plodove prirode, potpuno izvorne, vitalne i zdrave. Pozivamo sve urbane vrtlare i one koji će to tek postati da nam se pridruže u razmjeni i potražnji ekosjemena. Odaberite sjeme koje vas zanima, zasadite ga na eko način i vratite istu količinu kako biste ga mogli proslijediti dalje - pozivaju Robert i Petra na svojoj stranici. Ekosjeme skupili su preko raznih internetskih foruma iz cijelog svijeta. U ponudi imaju sjeme cvijeća, ukrasnoga i drvenastoga, raznog povrća, voća te ljekovitog i začinskog bilja. Sve što traže je da ljudi koji žele sjeme uplate 10 kuna za troškove poštarine. Nije im važna zarada. Javljaju im se mali vrtlari, zaljubljenici u ekološki način tretiranja biljaka i to, ističu, mlađe populacije. 

- Prva ideja je bila da se riješimo viška sjemena i damo ljudima besplatno, samo za trošak poštarine, no mnogi nam znaju uplatiti i stotinjak kuna. Podstanari smo i nezaposleni pa nam dobro dođe. Ipak, najvažnije nam je da ljudima damo najbolje sjeme - ističe Petra. Kako se i Robert bavi web-dizajnom pomaže djevojci izraditi web-stranicu koja bi bila servis za razmjenu ekosjemena jer bi se uključili i ostali vrtlari.

- Svima kažem, koji su u mogućnosti, da sade. Zapravo sade novac jer neće morati trošiti velike svote na prirodnu hranu koja je danas jako skupa. Ljudi se samo trebaju vratiti korijenima, načinima na koje su nekad sadili, tako da rade i danas, mislim da je to budućnost za one koji žele izbjeći GMO hranu. Mi u svom vrtu imamo malo povrća kojim se prehranjujemo, no voljeli bismo zaraditi za komad zemlje na kojem bismo posijali svih 200 vrsta sjemena koje imamo - nada se Robert. 

Organsko sjeme je budućnost. Svatko će htjeti imati nezagađenu hranu, makar na balkonu

Sretan je kad mu se javljaju ljudi zahvalni na sjemenu. Neki su već vidjeli prve rezultate, pa im šalju fotografije svog vrta. Robert je svjestan da si većina ljudi ne može priuštiti zemlju, a ako je i imaju, možda nemaju vremena zbog posla odlaziti je obrađivati. Zato se zauzima za urbane male vrtove na terasama ili balkonima stanova. 

- Svatko može imati mini vrt na balkonu, a mi ćemo mu darovati sjeme te mu savjetovati kako da ga posadi i uzgoji da bi uživao u svojim plodovima - dodao je Robert. Kreativan mladi par, uz vrtlarenje, posljednja četiri mjeseca izrađuje i namještaj. U radionici prijatelja Une Miletić i Frane Medena bave se stolarijom. Pod nazivom TakaTuto - kreativna stolarija izrađuju namještaj. Neugledne palete pretvaraju u šarene i vesele police za knjige, kuhinjske police, stalke za cvijeće, kuhinjske stolove, klupice, ormariće, kante za smeće, okvire za slike i mnoge druge uporabne predmete. Na otpadu pronalaze stari namještaj pa ga restauriraju. Stare fotelje s novom tkaninom dobivaju osvježeni izgled. Tehnikom wood burning, odnosno pisanjem vatrom po drvu, Petra izrađuje natpise na komadu drva, primjerice, naziv ulice i kućni broj.

- Kad smo se uselili u kuću, počeli smo prepravljati stari namještaj i izrađivati novi jer smo htjeli imati nešto originalno, a već nam se javljaju i kupci - pohvalio se Robert.

Palete pretvaraju u maštovit namještaj

Dio su tima TakaTuto - kreativna stolarija koji oživljava stare, odbačene komade namještaja i pretvara ih u nove, a od suvišnih drvenih paleta nastaju uporabni predmeti.