Muškarci se od stresa oporavljaju jedući domaću juhu, grah i pečenje, dok žene tugu i nervozu najčešće “liječe” čokoladom i sladoledom, pokazala je studija američkog Sveučilišta Illinois. “Hrana koja tješi”, bez obzira je li riječ o fast foodu ili brižno skuhanim jelima, povezana je s emocijama ugode i sigurnosti, a ta veza potječe još iz špiljskih dana, objašnjavaju znanstvenici. Hrana bogata kalorijama jamčila je veću mogućnost preživljavanja, a ta je navika do danas ostala “zapisana” u genima. Odabir hrane kojom se tješimo povezan je s uspomenama iz djetinjstva: ako je roditelj dijete nagrađivao čokoladom, keksima ili kolačima, i u odrasloj dobi ono će utjehu tražiti u istim slasticama. Uzrok želje za određenim jelima može biti potaknut i uspomenama na drage ljude. Okus štrudle od jabuka tako će neke podsjetiti na baku, a miris kamilice na šalicu čaja u društvu bivše ljubavi. No depresija i tuga nisu jedine emocije koje potiču želju za omiljenom hranom. Tako će uspješno odrađen radni zadatak mnoge ponukati da se nagrade omiljenim sladoledom ili slasnim kesten-pireom.
>>>Ljudi između 18. i 34. tješe se sladoledom i keksima, a juhu, pizzu i tjesteninu najčešće biraju oni od 34. do 54. godine, pokazalo je američko istraživanje. Stariji od 55. loše raspoloženje “liječe” domaćom kuhinjom i jelima poput kobasice, prženih jaja sa slaninom i pire krumpirom.
>>>Učestalo pronalaženje utjehe u kaloričnim jelima povezano je s tzv. emocionalnim prejedanjem. Riječ je ispunjavanju duhovne praznine hranom koja se javlja kao posljedica stresa, anksioznosti i depresije. Vođenje dnevnika prehrane, s upisanim osjećajima koji su izazvali prejedanje, jedna je od metoda sprečavanja emocionalnog jedenja. Tako je moguće identificirati uzorke ponašanja koji se ponavljaju i izdvojiti ključne “okidače” prejedanja te ga postupno spriječiti, ističu nutricionisti.