S ciljem pronalaska novih tretmana koji bi mogli usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti, istraživački tim više od desetljeća proučava biološke mehanizme koji stoje u pozadini Parkinsonove bolesti, druge najčešće neurološke bolesti nakon demencije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Još 2017. godine znanstvenici su prvi put identificirali prisutnost abnormalnog oblika proteina nazvanog SOD1 u mozgovima pacijenata s Parkinsonovom bolesti.
- Nadali smo se da ćemo liječenjem ovog nepravilnog proteina uspjeti ublažiti simptome slične Parkinsonu kod miševa koje smo tretirali, no i sami smo bili zapanjeni uspjehom intervencije - rekla je voditeljica istraživačkog tima, profesorica Kay Double, u priopćenju za medije objavljenom u znanstvenom časopisu Acta Neuropathologica Communications.
- Svi miševi koje smo liječili pokazali su dramatično poboljšanje motoričkih sposobnosti, što je zaista obećavajući znak da bi ovaj pristup mogao biti učinkovit i u liječenju ljudi s Parkinsonovom bolesti - naglasila je.
U studiji su sudjelovale dvije skupine miševa sa simptomima sličnim Parkinsonovoj bolesti. Jedna skupina je tri mjeseca primala poseban dodatak bakra, dok je druga dobivala placebo. Tijekom istraživanja (koje je djelomično financirala i Zaklada Michaela J. Foxa), miševi koji su primali placebo pokazivali su pogoršanje simptoma, dok miševi koji su primali dodatak bakra nisu razvili probleme s pokretljivošću.
- Rezultati su nadmašili naša očekivanja - izjavila je profesorica Double. Oni sugeriraju da bi ovaj terapijski pristup, nakon daljnjih istraživanja, mogao usporiti napredovanje Parkinsonove bolesti kod ljudi.
Trenutno ne postoji poznati lijek za Parkinsonovu bolest, a dostupni su samo ograničeni tretmani. Riječ je o degenerativnom poremećaju kod kojeg dolazi do odumiranja stanica koje proizvode dopamin u mozgu, što dovodi do simptoma poput drhtanja, ukočenosti mišića, usporenog kretanja i narušene ravnoteže.