Bosiljak
Bosiljak dobro uspijeva u bogatom i laganom te dobro dreniranom tlu. U vrtu mu je potrebno toplo sunčano mjesto, a može se uzgajati i u posudama na sunčanoj prozorskoj dasci. Uzgoju u zatvorenom najbolje je prilagođen bosiljak ljubičastih listova – posadite li ga u lončić, cijele ćete godine imati svježe listove bosiljka. Najbolje je kidati vrhove bosiljka prstima i odmah ih upotrijebiti u jelima - tako se sprečava da biljka “ode u cvijet” - umjesto razvoja cvjetnih pupoljaka i slabljenja biljke, razvijaju se novi zeleni listovi. Bosiljak je biljka koja ne podnosi mraz - stoga ne žurite sa sadnjom na otvoreno. Kao ljekovita biljka, bosiljak je najpoznatiji po svojstvu uklanjanja grčeva, osobito onih u trbuhu. Listovi djeluju na poboljšanje probave i potiču apetit, a također se upotrebljavaju protiv vjetrova i naticanja trbuha.
Kadulja
Kadulju je dobro imati u vrtu jer tijekom cvatnje privlači pčele i bumbare koji oprašuju druge biljke, uključujući i povrtnice, te tako pomažu u dobivanju dobrog uroda. Najbolje ju je uzgajati na izrazito sunčanom položaju u dobro dreniranoj, neutralnoj do lužnatoj zemlji. Tijekom ljeta, možete je razmnožiti reznicama. U povoljnim uvjetima, kadulja je iznimno otporna biljka koja može podnijeti snijeg i mraz. Tijekom ljeta, lako ju je razmnožavati reznicama. Poboljšava probavu, pa je stoga dobra kao začin, osobito ako se dodaje teškim i masnim jelima. Ova biljka djeluje antiseptički, baktericidno i fungicidno, te sprečava nastanak upala. Ipak, ne treba je rabiti u prevelikim količinama (većim od 15 g na dan) ni tijekom trudnoće. Dodavanje manjih količina jelima nema štetni učinak.
Ružmarin
Ružmarin se jednostavno može uzgojiti iz reznica, a najbolje uspijeva na toplu, zaklonjenu mjestu, na dobro dreniranoj pjeskovitoj zemlji. Cvjetovi se beru dok su u punom cvatu, a listovi u svako doba godine. U kontinentalnim krajevima Hrvatske, ovu biljku mogu uništiti zimske hladnoće. Da biste tome doskočili, posadite ružmarin kraj južnog zida i korijen mu zaštitite malčem od slame ili ga uzgajajte u lončiću koji ćete tijekom zime unositi u kuću. Ljekoviti pripravci od ružmarina rabe se za poboljšavanje pamćenja i koncentracije, zatim protiv glavobolje te za poticanje rasta kose. Ružmarin djeluje smirujuće na probavu, pa se propisuje za smetnje u crijevima kao što su probavne tegobe, grčevi u želucu, nateknuća i zatvor. Čaj od ružmarina dodan u vodu za kupanje pomaže pri ublažavanju reumatizma.
Matičnjak
Matičnjak raste snažno privlači pčele, zbog čega je vrlo korisna vrtna biljka. Lako se razmnožava reznicama u proljeće i jesen, vrlo je otporan, a katkad se zna i previše raširiti, osobito na ukrasnim kamenjarima. Berba počinje neposredno prije i u početku cvatnje. Najviše eteričnih ulja matičnjak sadrži u kolovozu. Bere se po suncu i kad biljka nije vlažna. U kuhinji se može upotrebljavati kao začin umjesto limunove kore. Najčešće se dodaje slatkim jelima – kompotima, sladoledima, voćnim salatama i aromatičnim koktelima, no njime se mogu začiniti i jela od divljači i ribe. Čaj od matičnjaka koristi se za poboljšavanje raspoloženja, protiv nervoze i nesanice.
Metvica
Metvica je jedna od biljaka koje je najlakše uzgojiti - dapače, mnoge sorte ove biljke (na primjer, klasasta metvica) toliko se brzo šire da ponekad znaju djelovati poput invazivne biljke. Zbog toga ju je bolje ne saditi u povrtnjaku, nego umjesto travnjaka ili oko voćaka. To će smanjiti potrebu za košnjom i obradom zemlje. Vrlo popularna je i paprena metvica koja se najčešće koristi u liječenju, uglavnom za pripremu čajeva koji pomažu protiv svih probavnih tegoba, a koje smiju piti i djeca. Zanimljve su i sorte (hibridi) metvice s okusom jagode, čokolade, jabuke ili ananasa koje su odlične kao dodatak koktelima, za pripremu sirupa i u slatkim jelima.
Origano
Origano (mravinac) je otporna višegodišnja biljka koja bi trebala naći mjesto u svakom vrtu – ne samo zato što je učinkovit lijek i ukusan začin nego i stoga što njegovi cvjetovi lijepo mirišu te u vrt privlače korisne pčele. Sije se u proljeće, a klijanje može biti vrlo sporo. Izbojke korijenja ili stabljika sadite od kasnog proljeća do sredine ljeta. Odaberite toplo sunčano mjesto i započnite uzgoj u proljeće. Najviše voli rasti u dobro dreniranoj zemlji neutralnog do lužnatoga karaktera. Najpopularniji je kao začin za pizzu, no stavlja se i u preljeve za salate, dodaje umacima na bazi rajčice, gljiva, patlidžana, maslaca i riba, juhama od školjaka, povrtnim jelima, a osobito kupusu. Čaj i inhalacije pomažu kod upale sinusa.
Majčina dušica
Majčinu dušicu lako je uzgojiti iz sjemena posijanog početkom travnja ili iz reznica. Sadnice kupljene u trgovačkim centrima također će se vrlo brzo ukorijeniti i proširiti kamenjarom. Biljka najviše voli toplo sunčano mjesto te bogatu, suhu i laganu zemlju. Možete je uzgajati i u posudama. Listovi i cvjetne stapke beru se na početku razdoblja cvatnje i suše na zasjenjenu mjestu. Ova se biljka često upotrebljava kao sredstvo protiv grčeva u liječenju probavnih smetnji kao što su oticanje, povraćanje, nadutost, usporena probava, grčevi u želucu i slabo izlučivanje žuči. Stoga ju je vrlo dobro rabiti kao začin teško probavljivoj hrani. Majčina dušica pomaže i u pročišćavanju nosa tijekom prehlade, peludne groznice i astme. Utječe na bronhije tako što ih širi i sprečava razvoj gotovo svih bakterija. S velikim se uspjehom koristi kod kašlja, bronhitisa i hripavca.
STALNO SE SVAĐAJU: Ova tri horoskopska znaka su osjetljiva na sve