U receptu za neuspjeh jedan od glavnih sastojaka je odgađanje poslova. Odgađate li za sutra ono što možete učiniti danas, posao ćete obavljati u posljednji čas te time povećati rizik od pogrešaka, a u najgorem će slučaju ostati nedovršen. Posljedica je koktel negativnih osjećaja, poput stresa, preopterećenosti i krivnje koji blokiraju kreativne sposobnosti i radni elan. Imate li tendenciju odgađanja, prekinite je prije nego što vam prijeđe u naviku jer je se kasnije mnogo teže riješiti, tvrde stručnjaci. No nije nemoguće, pa nemojte gubiti nadu ako ste već zaglibili u začarani krug odgađanja. Prihvatite li svoje nesavršenosti, bit ćete uspješniji jer ćete si lakše oprostiti pogreške u poslu i tako brže skupiti energiju za nove projekte. Samookrivljavanjem gubite vrijeme pa umjesto toga nabavite novi planer i zapišite zadatke koje morate obaviti. Nemojte si nakrcati raspored nego krenite polako s ispunjavanjem ciljeva.

POZITIVNE MISLI OTJERAT ĆE OTPOR
Kažete li “želim to napraviti” umjesto “moram to napraviti”, smanjit ćete otpor prema zaduženjima koja vas ispunjavaju nelagodom. Tako će u podsvijesti ostati zapisana pozitivna misao o poslu koji treba obaviti pa nećete gubiti energiju na rješavanje negativnih emocija. Nervoza povećava rizik od kroničnog stresa koji oslabljuje učinkovitost.

PERFEKCIONISTI SU SKLONI ODGAĐANJU
Odgađanje je česta osobina perfekcionista koji se previše opterećuju detaljima i žele sve napraviti savršeno. Ne žele se uhvatiti u koštac s poslom prije nego što su sve pomno pripremili. Budući da znaju kako im treba mnogo energije da se upuste u posao, odgađaju. Prihvate li mogućnost pogrešaka, lakše ćete se nositi s neuspjesima koji se događaju u svakom poslu.