Veća je šansa da ćete dobiti super bakteriju E.coli ako ne operete ruke nakon zahoda nego pojedete li nedovoljno pečenu svinjetinu, govedinu ili piletinu, pokazala je to studija Sveučilišta East Anglia u Velikoj Britaniji, a njezin autor je profesor David Livermore.
Većina sojeva rezistentnih na lijekove širi se među ljudima, od čovjeka do čovjeka i to uglavnom zbog loših higijenskih navika, kroz čestice tuđih fekalija koje završe u ustima.
POGLEDAJTE VIDEO o razvoju bakterija u hrani:
- Velika većina sojeva ESBL-E.coli, koje uzrokuju infekcije kod ljudi, ne potječu od piletine ili bilo čega drugog u prehrambenom lancu. Najvjerovatniji put prenošenja ESBL-E.coli je izravno s čovjeka na čovjeka kada čestice fekalija od jedne osobe dopiru do usta druge - objasnio je profesor Livermore.
Kaže kako je Escherichia coli (E.coli) najčešći uzrok trovanja krvi, a više od 40.000 slučajeva zabilježeno je svake godine samo u Velikoj Britaniji. Otprilike 10 posto ovih slučajeva uzrokuju visoko rezistentni sojevi koji proizvode enzim poznat kao Beta-laktamaza proširenog spektra (ESBL). Te bakterije normalno žive u crijevima zdravih ljudi i životinja, a većina je bezopasna za ljude.
Međutim, neki sojevi mogu uzrokovati trovanje hranom, infekcije mokraćnog sustava i, u najgorem slučaju, infekcije krvotoka. Profesor Livermore i njegovi kolege sekvencionirali su genome ESBL-a koje proizvodi E.coli. Uzorke su izvadili iz infekcija u ljudskom krvotoku, iz ljudskih fekalija i ljudske kanalizacije, kao i iz govedine, svinjetine i piletine. Otkrili su da su sojevi ESBL-E.coli izvađeni iz ljudskih uzoraka slični jedni drugima, ali su se razlikovali od sojeva prisutnih u životinjama.
Profesor naglašava kako i dalje treba voditi brigu o pripremi hrane kako ne bi došlo do infekcija, no u slučaju ESBL-E.coli, puno je važnije oprati ruke nakon odlaska na zahod. Rezultate studije profesor i njegov tim objavili su u časopisu The Lancet Infective Diseases, a prenosi Daily Mail.
E.coli u kuću možete unijeti i na cipelama
Znanstvenici sa Sveučilišta Houston iz SAD-a otkrili su kako se na 40 posto cipela nalazi Clostridium difficile, ili C.diff bakterija. Ona je izuzetno otporna na antibiotike i može dovesti do dugotrajnih bolesti. Ova bakterija inače uglavnom preživljava u zahodima, na radnim površinama, stolovima kao i na podu. Osim toga, na tlu kojim hodamo nalazi se sve i svašta, od životinjskog i ljudskog izmeta, kemikalija koje cure iz automobila do ispljuvaka, truleži itd.
Znanstvenici kažu kako štetne bakterije na cipelama žive danima, pa i tjednima. One koje su testirali bile su pozitivne na bakterije E. coli i Klebsiella pneumoniju. Izuvanjem prije ulaska u kuću smanjuje se rizik od obolijevanja, posebno ako su u kući i mala djeca koja pužu po podu.
Također, putujete li javnim prijevozom, ili ste sjedili u nekoj čekaonici, ne možete znati tko je sve sjedio na toj sjedalici prije vas, koliko brine o higijeni, koliko često mijenja i pere svoju odjeću... Zato je jako loša ideja doći kući i u istoj odjeći sjesti na kauč, a još gora sjediti u njoj na krevetu na kojem spavate. Preporuka stručnjaka je odmah nakon dolaska kući promijeniti odjeću u onu 'kućnu'.
- Ljudi neprestano sa sebe odbacuju stanice kože, masnoću, znoj, i još mnogo toga, a sve se to može naći na vašoj odjeći. Zapravo, čovjek svakog dana odbaci oko 500 milijuna stanica kože i litru znoja. Bakterije i mikroorganizmi mogu preživjeti tjednima pa čak i mjesecima na odjeći - objasnio je dr. Philip Tierno, direktor Odjela za mikrobiologiju i imunologiju na Sveučilištu u New Yorku.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: