Dok jedenje jedne do dvije žličice majoneze nije previše opasno, pojedete li četvrtinu šalice toga hladnog umaka, unijet ćete 360 kalorija i čak 40 grama masti. Zato razmislite o promjeni jelovnika, savjetuju nutricionisti. Običnu majonezu zamijenite začinima (senf, čili umak), “light” majonezom (jušna žlica ima samo 35 kcal i 3,5 g masti) ili uz obrok pojedite čajnu žličicu punomasne majoneze (sadrži 60 kcal i 6,7 grama masti). Volite li mliječne proizvode, umjesto punomasnih birajte ‘light’ varijante.
Osim u hladnjaku, neprijatelji linije i zdravlja vrebaju i u omiljenim grickalicama. Samo 30 grama čipsa ima 150 kalorija i 10 g masti, a pojedete li svaki tjedan 85 g, u godini (samo iz čipsa) unijet ćete 23.400 kalorija te se udebljati tri kilograma, tvrde stručnjaci. Volite li pomfrit, malom porcijom unijet ćete 190 kalorija, od osam do devet grama masnoća te 390-540 g natrija, a ljubitelji ukusnih krumpirića najčešće pojedu dvostruko.
- Iako se ne morate odreći hrane koju volite, pomfrit povremeno nastojte zamijeniti krumpirom pečenim na roštilj-tavi. Takvom pripremom čuvaju se hranjive tvari, a ne unose se masti i velike količine soli - ističe nutricionistkinja Sandra Marić Bulat. Umjesto čipsa grickajte kokice ili rižine krekere. Volite li eksperimentirati, isprobajte zdravu varijantu - čips od jabuka ili banana.
- Jabuke i banane se gule, režu na ploške i suše, bez dodatka šećera i aditiva. Sušenjem ne gube puno hranjivih vrijednosti. Uz gubitak tekućine, moguć je još gubitak vitamina A i C, no ostale tvari prisutne su u još većoj količini nego u svježem plodu - savjetuje nutricionistkinja Sadra Marić Bulat.

>> Hidrogenizacijom biljnih ulja (margarin) nastaju loše transmasne kiseline koje, kao i zasićene masti, povisuju kolesterol. Tim kiselinama bogati su kolači, keksi i grickalice.
>> Četrdeset grama ementalera ima oko 11 g masnoća. Ista količina svježega kozjeg sira sadrži samo 2,4 g masti. Kozji sir je manje kaloričan i sadrži manje masnoća.
>> Iako sadrže nužne proteine, kalcij, vitamin B12 i riboflavin, punomasni mliječni prozvodi bogati su mastima i kolesterolom. Najbolja su zamjena njihove “light” varijante.
>> Iako su mnoge dijete bazirane na salatama, važno je pomno birati dresing. Već dvije jušne žlice imaju 120 kcal, 12 g masti i 380 g natrija. Birajte “light” dresinge u ograničenoj količini.
>> Masti su nakon ugljikohidrata važan izvor energije, a ukupna dnevna količina masti u prehrani odraslih ljudi ne bi smjela biti veća od 25 do 30 posto (samo deset posto trebale bi biti masti životinjskog podrijetla). Previše zasićenih masnih kiselina, kojima obiluju crveno meso, kolači i grickalice, te transmasnih kiselina, koje sadrži margarin, u prehrani povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa, upala, pretilosti te nekih oblika raka.
RIJEČ STRUČNJAKA:
Sandra Marić Bulat, dipl. nutricionist
Bez dodane soli hrana je zdravija i ukusnija
Gotovi i polugotovi proizvodi golem su izvor natrija (soli) i masti. Višak natrija češća je pojava od njegova manjka. Osim što smanjuje razinu kalija, višak natrija uzrokuje bolesti bubrega i mokraćnog mjehura, hipertenziju, dijabetes, karcinom debelog crijeva, edeme, celulit i drugo. Svaki dan unosimo od tri do pet puta više soli nego što nam je potrebno. Iako je velik dio soli iz gotove, prerađene hrane, ipak se može utjecati na ukupan unos soli. Preporučuje se izbjegavati gotove i polugotove proizvode te smanjiti unos soli. Manje slana hrana djeluje neukusno, no smanjujete li sol postupno, tijelo se za nekoliko tjedana može priviknuti na nove okuse. Dodatkom začinskih trava, mažurana, vlasca, origana, kurkume i češnjaka poboljšava se okus hrane, a osim toga, obrok postaje zdraviji.