Dječja hrana je uglavnom kod svih proizvođača strogo kontrolirana tako da ne bi trebalo biti puno razlika. No važno je čitati deklaracije, upozorava nutricionistica Mirna Trumbetaš. 

- Pokušajte birati one na kojima piše da su iz ekološkog uzgoja. U dječjim kašicama ne bi smjeli biti šećer, umjetni dodaci i sol. Odraslima su zato bezukusne. Svakako predlažem da kašice u kojima ima kemijskih dodataka, poput E brojeva, glukozno-fruktoznog i sličnih sirupa, tvari za zgušnjavanje te ostalih kemijskih tvari, ne nudite djeci do prve godine, a ni kasnije, što dulje - preporučuje nutricionistica. 

Na deklaraciji piše sastav proizvoda prema padajućem nizu, a to znači od sastojka kojeg ima najviše prema onom kojeg ima najmanje. 

- Možete vidjeti i ukupnu količinu ugljikohidrata te koliko od toga su šećeri. Taj pojam se odnosi na monosaharide, glukozu i fruktozu, a nalaze se u voću. Stoga u kašici ima određena količina prirodnih šećera, a preostalo je škrobni dio (također ugljikohidrat), ovisno o sastavu. U ugljikohidrate spadaju i vlakna, no ona su posebno deklarirana - kaže nutricionistica. 

Dakle, pojam “bez dodanog šećera” znači kako nema običnog kuhinjskog šećera kojemu je kemijski sastav saharoza niti bilo kojeg drugog zaslađivača, poput glukozno-fruktoznog sirupa ili tome slično koji se stavljaju u slatkiše, gotove proizvode, umake i preljeve. Važno je znati i da su samo kašice na kojima piše bez dodanog šećera takve. Isto je i sa soli. Ostale ga sadrže.

Foto: Dreamstime

- Za djecu je iznimno važno izbjeći šećer u ranoj dobi kako ne bi razvili potrebu za slatkim te kako bi se izbjegli problemi sa zubićima, kako mliječnim, tako i trajnim - kaže nutricionistica. Na početku dohrane dijete ne jede previše, nego se tek priprema kročiti u svijet odraslih malim zalogajima. Kako dijete stasa i bliži se prvoj godini, tako se i povećava broj namirnica koje smije konzumirati i bilo bi ih dobro kombinirati kroz obroke u danu.

- Koliko dijete treba dnevno unijeti hrane, odlučuje ono samo. Vi mu ponudite obrok ovisno o dobi, a ono bira količinu. Kad traži još, dajte mu, a kad ne želi više, nemojte ga tjerati, jer djeca imaju odlične signale i dobro znaju kad im je dosta - savjetuje Trumbetaš. 

Najvažnije je brinuti o kvaliteti obroka, stoga bi bilo najbolje, zaključuje Trumbetaš, pripremati ih kod kuće sa sezonskim i svježim namirnicama kad god je to moguće. Ako imate domaće voće i povrće zamrznite ga te samo vadite iz ledenice i pripremajte. Nutricionistica kaže da tada nećete morati razmišljati čega ima u staklenci kašice jer ste vi kreator obroka. Tako ćete dijete naučiti na domaći okus i miris hrane, a kasnije će i samo s vama pripremati obroke.

Oprez s glutenom i jajima

Povrtne kašice nemaju dodanu sol, dok one s mesom i povrćem imaju, no u manjim količinama. Pripazite ako netko u obitelji ima problema s glutenom - na kašicama piše sadrži li ga. Također piše ima li i tragova jaja, a to je važno za one koji u obitelji imaju alergiju na jaja.

Držite se uputa za dob kojoj su namijenjene

Pridržavajte se uputa na kašicama za koju dob su namijenjene. One sadrže sve potrebne makrohranjive tvari - ugljikohidrate, bjelančevine i masti te mikrohranjive tvari - vitamine i minerale koji su potrebni dojenčetu u određenoj fazi. Kašice u kasnijoj dobi sadrže više mesa ili ribe, bjelančevina sa svim potrebnim esencijalnim aminokiselinama, a u početku voće i povrće. 

Perite u octu i bikarboni

Dijete može biti alergično na voće ili povrće pa treba voditi evidenciju kako biste znali na što reagira. Može biti i alergijska reakcija na pesticide, pa voće i povrće treba oprati, najbolje u octu i soda bikarboni, oguliti te prokuhati (čak i banane), kaže nutricionistica Tena Niseteo.