Prekrasni vulkanski otok Lord Howe, smješten je u Tasmanovom moru, u južnom dijelu Tihog oceana, u Australiji.
POGLEDAJTE VIDEO:
To je najveći otok arhipelaga, a u blizini ima prekrasne male otočiće koji izgledaju baš kao prave male oaze mira i hedonizma, piše BBC.
Prema nekim podatcima, otok je otkrio engleski kapetan Henry Lidgbird Ball davne 1788. godine, a ime je dobio po prvom admiralu britanske flote lordu Richardu Howeu, sudioniku Američke revolucije. Prvi doseljenici došli su tek tijekom 1833. godine, a do tada je otočje bilo nenaseljeno, a mnogi stanovnici potomci su prvih europskih doseljenika.
Godine 1981., 350 ili više stalnih mještana izrazilo je zabrinutost zbog uništavanja staništa, invazivnih vrsta, zagađenja i razvoja. Kao rezultat toga, izabrani odbor otoka Lord Howe, koji se sastojao od četiri mještana i tri člana vlade New South Walesa, maksimalno je odjednom ograničio broj posjetitelja. I tako ostaje.
Broj posjetitelja je ograničen, stoga ih odjednom može ući 400.
U kristalno čistim vodama Tihog oceana mogu se vidjeti prekrasne ribe duginih boja kako plivaju. Šume su polutropske, a dok šetate možete čuti cvrkute ptica. Tu je sve opušteno. Ljudi se voze biciklima po uskim uličicama i cestama, a djeca šetaju bosonoga.
Krajolik je brdovit i izgrađen od vulkanskih stijena.
Šetajući ulicama otoka na štandovima uz cestu možete kupiti voća i povrća. Rijetko možete susresti više od dvoje ljudi na plaži koji se sunčaju, a najveća gužva je na ribarnici.
Od 1982. godine proglašen je UNESCO-vom svjetskom baštinom zbog svoje iznimne ljepote i bioraznolikosti koje nisu nigdje drugdje na Zemlji.
Ipak, ovaj komad raja je previše skup da bi ga mogla doživjeti većina putnika. Iako let iz Sydneya ili Brisbanea traje samo dva sata, zapravo je jeftinije kupiti kartu do Los Angelesa. Restorani su skupi, kao i noćenje na otoku. Ne postoji kampiranje, niti povoljni smještaj, a brodovi za krstarenje su zabranjeni.
Otok ima stroga pravila i politiku zaštite okoliša. Automobili su ograničeni samo na one stanovnike koji ih trebaju. Nema klimatizacije. Prije nego isiječete grane ili obojiti kuću trebate tražiti dozvolu od Vlade. U cilju im je očuvanje ovog jedinstvenog, ali osjetljivog okruženja.
Najveći izazov na ovom otoku je čekanje zaliha hrane s kopna. No srećom otočani uzgajaju voće i povrće, a ribari pružaju svježu ulovljenu ribu.
Recikliranje je glavni dio svakodnevnog života. Organski otpad iz domova, restorana i javnih kanti, plus mulj za kanalizaciju, papir i razbijeni karton odlaze u jedinicu koja pretvara 86% otočnog smeća u kompost za zajednicu. Plastika, aluminij i staklo, koji se mogu reciklirati, isporučuju se na obalu i prodaju se kako bi se nadoknadili troškovi prijevoza.
Postoji zajednički centar, u kojem su kazalište, pekara, mesnica, pošta i nekoliko zabavnih dućana.
Krajolik je raznolik, od guste prašume pa sve do strmih planina. Ovdje možete uživati i u desetak ili više aktivnosti na otvorenom, uključujući surfanje, brdski biciklizam i kuglanje na travnjaku.
Oko 170 vrsta morskih i kopnenih ptica živi na otoku ili ga posjećuje, a predatora nema. Na otoku postoji velika populacija šumskih šišmiša koji su jedini autohtoni sisavci na otoku.
U intrigantnom Muzeju otoka Lord Howe možete otkriti lokalnu baštinu, povijest, brodolom i prirodu.
Ovaj otok osim svoje ljepote i netaknutosti, najviše je fokusiran na očuvanje zajednice i okoliša.
POGLEDAJTE NOVI VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: