Iako je prva asocijacija na “pancakes” domaća, tanka palačinka s čokoladom, orasima ili pekmezom, zapravo je riječ o američkim, debelim palačinkama, nabujalim od kvasca koje izgledom više nalikuju krafnama nego domaćim specijalitetima. Ono na što smo navikli su zapravo “crepes”, koje potječu iz Francuske, a u smjesu se osim glavnih sastojaka (brašna, jajeta, mlijeka, vode i soli) dodaje i komadić maslaca. Francuzi su ponosni na svoje “Crepes Suzette”, koje se pune narančama i zatim flambiraju u alkoholu da se dobije karamelizirani šećer. Švedska palačinka manjeg promjera zove se “plattar” i jede se umjesto kruha, uz guste juhe, poput variva od graška. Peku ih na specijalnim željeznim pločama s kružnim udubinama u koje se za smjesu. Palačinke u egzotičnoj Indoneziji pune se mrkvom i kupusom, a indijske poslastice prave se od riže i crvene leće koje se namaču preko noći i zatim miksaju. Dobivena smjesa odmara na toplom prekrivena najlonom oko 12 sati dok se ne pojave mjehurići, a tijesto dobije kiselkast okus. Netom prije pečenja dodaju se začini, a rezultat su hrskave palačinke koje se poslužuju uz umak na od jogurta i kokosa i korijandera. Rusi palačinke jedu u velikom stilu: nazivaju ih “blini” i poslužuju uz kavijar ili kuhana jaja, a smjesu rade od kvasnog tijesta i pšeničnog ili heljdinog brašna.

OSNOVNA SMJESA
SASTOJCI: 250 g brašna, 3 jaja, 250 ml mlijeka, 250 ml vode, 75 ml suncokretova ulja, mala tava promjera 20 cm
Stavite brašno u zdjelu, u sredini napravite udubinu. Dodajte jaja i malo mlijeka pa postupno izmiješajte s brašnom. Umutite ostatak mlijeka, vodu i ulje pa umiješajte brašno miješajući, ostavite da stoji pola sata. Ugrijte tavu, premažite je uljem i pržite minutu sa svake strane ili dok ne dobiju zlaćanu boju.