Svakim pojedenim gramom šećera koji je dodan hrani povećava se razina masnoća u krvi, rizik od dijabetesa te srčanog i moždanog udara, pokazuje američko istraživanje. Žene ne bi smjele pojesti više od 25 grama (oko šest žličica), a muškarci 37,5 grama (devet žličica) dodatnog šećera, preporučuje Američka organizacija za srčane bolesti. Već limenka, tj. 0,33 l gaziranog soka sadrži deset žličica šećera. Proizvođači ga dodaju i u proizvode koji već sadrže prirodan šećer kako bi pojačali aromu pa šećer vreba i u gotovim sendvičima, gustim i gaziranim sokovima, sladoledima, mueslima, gotovoj hrani, sušenom voću, odnosno tamo gdje ga ljudi najmanje očekuju, pa pojedu i triput više od preporučene dnevne doze. Stoga je vrlo važno uvijek dobro čitati što piše na deklaracijama. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da dnevni unos šećera ne smije prelaziti deset posto ukupne energije iz hrane. Hrana koja sadrži “prazne” kalorije, odnosno koja ima višak šećera, masti i aditiva, daje veću količinu energije, no vrlo malo hranjivih tvari, minerala i vitamina koji mogu nedostajati organizmu. Zbog toga su i dalje gladni pa jedu još više.

Umjetna sladila štete bubrezima
Kako bi spriječili bolesti i debljanje koje izaziva šećer, ljudi rabe umjetne zaslađivače koji ne dodaju kalorije. No oni pojačavaju želju za slatkim pa ih organizam teže uklanja, što povećava rizik od oštećenja bubrega.

Bijeli šećer nije lošiji
od smeđeg
Nerafinirani, smeđi šećer isplati se kupovati samo ako volite njegov okus i teksturu. No nije ništa hranjiviji i zdraviji od bijelog šećera. Hranjivija je jedino melasa, koja se dobiva izravno iz šećerne trske ili repe.