Nova studija finskih znanstvenika pokazala je da se svi oblici prehrane temeljeni na konzumaciji velike količine životinjskih proteina, povezuju s povećanim rizikom od srčanih problema.
Studija je pokazala da je među sredovječnim i starijim muškarcima koji u organizam većinom unose proteine životinjskog porijekla i one iz mliječnih proizvoda, rizik od srčanog zastoja veći za 43 do 49 posto u odnosu na muškarce koji su ih konzumirali u manjim količinama.
Muškarci čija se prehrana bazirala na proteinima svih vrsta imali su za trećinu veći rizik od srčanog zastoja, dok je onima koji su konzumirali biljne proteine rizik povećan za 17 posto. Veći unos biljnih proteina općenito se povezuje sa zdravijim načinom života, podsjetio je jedan od autora studije dr. Jyrki Virtanen, izvanredni profesor nutricijske epidemiologije na Sveučilištu Istočne Finske.
Srčani zastoj podrazumijeva odsutnost kontrakcija ili neprikladne kontrakcije srčanih komora koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi. Karakterizira ga nagli gubitak svijesti zbog prestanka moždane cirkulacije. Srce prestaje raditi te ne uspijeva pumpati krv u druge organe. Osoba može umrijeti u roku od nekoliko minuta ako na vrijeme ne dobije medicinsku pomoć.
Dr. Virtanen kaže da rezultati njegova istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koje ukazuju na to da pretjerivanje s hranom bogatom proteinima iz životinjskog mesa predstavlja zdravstveni rizik, među ostalim i razvojem dijabetesa tipa 2.
Studija, čiji su rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Circulation, fokusirala se na nekoliko grupa hrane, ovisno o porijeklu proteina. Ustanovljeno je da oni iz jaja i ribe ne utječu na povećanu opasnost od srčanog zastoja. Problem predstavlja, po mišljenju finskih znanstvenika, pretjerano konzumiranje proteina iz mesa.
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 2440 muškaraca u dobi od 42 do 60 godina. Praćen je njihov način prehrane i zdravstveno stanje u razdoblju od 22 godine.
U grupi su evidentirana 334 slučaja srčanog zastoja. Čak 77 posto konzumiranih proteina bilo je životinjskog porijekla.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i ostale zdravstvene institucije savjetuju balansiranu prehranu s malim udjelom šećera, ali više ribe, mahunarki, povrća i voća.
- S obzirom na to da je ovo jedna od prvih studija koja dovodi u vezu opasnost od srčanog zastoja i prehrane bogate proteinima životinjskog porijekla, potrebno je provesti dodatna istraživanja kako bismo doznali može li umjeren unos proteina ipak biti djelotvoran u prevenciji srčanog zastoja - kaže dr. Virtanen.