Puštanje vjetrova često je neugodna i delikatna tema među ljudima, no za neke vrste, poput atlantske i pacifičke haringe, ono može biti i sredstvo komunikacije. Naime, znastvenici su utvrdili kako te ribe proizvode zvukove visoke frekvencije potiskujući zrak iz anusa, kako bi međusobno "razgovarali" u mraku, piše HowStuffWorks.

Otkrijte nepoznato o puštanju vjetrova:

• Iako ljudi ne komuniciraju tako, baš svi ljudi puštaju vjetrove i to u prosjeku od deset do dvadeset puta na dan, odnosno ispuste oko pola litre plinova na dan.
• Popularno zvani "prdež" sastoji se od kombinacije progutanog zraka i bakterijskog nusprodukta nastalog u probavnom sustavu, a sadrži dušik, vodik, ugljični dioksid, metan i kisik.
• Dobiveni plin je teži od zraka, mirisom podsjeća na pokvarena jaja i zapaljiv je
• Iako je teško točno odrediti, pušteni "vjetar" se kreće pri brzini od 11 km/h
• Zvuk koji nastaje kod puštanja vjetra nastaje uslijed vibracije rektuma, a glasnoća ovisi o pritisku kojim se izbacuje kao i čvrstoći sfinktera.
• Što u prehrani ima više tragova sumpora, koji se primjerice nalazi u luku, to su plinovi neugodnijeg mirisa.
• Suprotno vjerovanju, pripadnice nježnijeg spola ispuštaju vjetrove u jednakoj mjeri kao i muškarci.
• Da pojedinac bez prekida ispušta vjetrove šest godina i devet mjeseci, proizveo bi toliko plina čija bi energija bila ekvivalent atomskoj bombi.
• Držanje vjetrova u sebi nije najzdravije rješenje, jer su oni normalan dio probavnog sustava koji mora izaći iz tijela. Tako njihovo zadržavanje može uzrokovati nadutost te bolove u trbuhu.
• U nekim je kulturama puštanje vjetrova normalna, pa i poželjna pojava. Primjerice, u indijanskom plemenu Yanomami prdež se smatra znakom pozdrava. 
• Termiti proizvode više plinova od bilo koje druge vrste na svijetu, čime utječu i na onečišćenje okoliša.
• Vjetrovi se najčešće puštaju u nesvjesnom stanju, primjerice dok spavamo.