To je to što me zanima!

Rasol, jogurt i kefir saveznici su u borbi protiv visokog tlaka

Prema preporukama WHO-a, probiotici su učinkoviti pri proljevu, zatvoru, alergijama te infekcijama, a najbolje ih je uzimati iz fermentiranih proizvoda
Vidi originalni članak

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pozitivno utječu na zdravlje. Zovemo ih još i prijateljskim ili dobrim bakterijama, objašnjava nutricionistica Mirna Trumbetaš iz Centra za pravilnu i uravnoteženu prehranu Nutriteka. 

Prije svega pomažu u uspostavljanju ravnoteže u crijevima jer u crijevnoj mikroflori može doći do poremećaja uzrokovanih bolestima, stresom ili uzimanjem lijekova, osobito antibiotika. Probiotici u tijelu djeluju na nekoliko načina: pomažu zamijeniti dobre bakterije koje je tijelo izgubilo, smanjuju količinu loših bakterija koje se nalaze u tijelu, a koje mogu izazvati infekcije i pomažu uravnotežiti odnos dobrih i loših bakterija kako bi tijelo optimalno funkcioniralo.  

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, probiotici imaju povoljan učinak kod proljeva, zatvora, alergija, karcinoma te infekcija mokraćnog sustava. Istraživanja su pokazala kako mogu pomoći i kod snižavanja kolesterola, snižavanja krvnog tlaka, jačanja imunološkog sustava, prevencije i liječenja proljeva kako onog uzrokovanog virusima i bakterijama tako i onoga koji je nuspojava uzimanja antibiotika te prevenciji stvaranja loših bakterija u stresnim životnim razdobljima. 

- Uloga probiotika u našem organizmu je ta da pomažu uravnotežiti mikroorganizme u crijevima i smanjiti broj loših bakterija. To čine na razne načine. Probiotici se priljube uz crijevo te uspostavljaju kontakt sa stanicama crijeva, čime pomažu u očuvanju imuniteta te borbi protiv bolesti crijeva i probavnog sustava. Što više probiotika i dobrih bakterija imamo u probavnom sustavu, to se manje loših bakterija veže u njemu - objašnjava nutricionistica Trumbetaš. 

Primjer takve loše bakterije je i streptokok, koji je uzročnik mnogih bolesnih stanja, dodaje nutriconistica te nastavlja: 

- Neki se probiotici ponašaju tako da ‘metu’ naš probavni sustav pa time smanjuju brojne neprijateljske bakterije i pomažu očuvati zdravlje crijeva te potiču probavu, što dovodi do smanjenja zatvora. Bifido bakterije pak potiču fermentaciju prehrambenih vlakana pretvarajući ih u sitne masti nazvane kratkolančane masne kiseline koje održavaju zdravlje debelog crijeva - kaže Trumbetaš. 

Mnogi su tipovi bakterija klasificirani kao probiotici, no najčešće korišteni probiotici su različite vrste Lactobacillusa i Bifidobakterije. Lactobacillus se obično nalazi u jogurtima i drugoj fermentiranoj hrani, a pomaže kod proljeva te kod intolerancije na laktozu. Bifidobakterija, između ostalog, pomaže olakšati simptome kod sindroma iritabilnog kolona. 

- Probiotike je uvijek dobro uzimati. Idealno je kada ih uzimamo iz hrane, iz namirnica poput kefira ili jogurta, no kad smo pod većim naporima, tada se probiotike preporučuje uzimati i kao dodatak prehrani - savjetuje nutricionistica Trumbetaš.  

Najbolji ako se uzimaju hranom

Probiotike možemo uzimati putem dodataka prehrani, i to u prahu ili tabletama, no najbolji su kada ih unosimo kao sastojke hrane. 

Probiotike dobivamo prije svega iz fermentiranih proizvoda poput rasola, odnosno soka od kiseloga kupusa, jogurta, kefira te fermentiranih proizvoda soje. Također, postoje i probiotički napici koji sadrže mnogo veće količine probiotičkih kultura te se preporučuju u trenucima većih napora ili bolesti, savjetuje nutricionistica Trumbetaš. 

Svakako uzimati nakon antibiotika

Probiotike je svakako preporučljivo uzimati u vrijeme i nakon liječenja s antibioticima. Kada antibiotici dospiju u crijeva, eliminiraju bakterije koje su izazvale infekciju te uništavaju dobre bakterije u mikroflori. Zato je potrebno nadoknaditi izgubljene dobre bakterije u probavnom sustavu, kaže Trumbetaš. 

Ako je dijete bolesno, treba povećati dozu

Probiotici se mogu davati i djeci, no prije toga je uputno razgovarati s pedijatrom. Ipak, treba napomenuti kako je puno važnije da su probiotici uključeni u prehranu djeteta kroz namirnice poput jogurta na dnevnoj bazi jer će dijete tako dobiti dovoljno probiotika, i to na najbolji mogući način. Ako je dijete bolesno, količina unesenih probiotika treba biti veća te je potrebno savjetovati se sa stručnjakom, kaže nutricionistica Trumbetaš. 

Idi na 24sata

Komentari 15

  • ZlatkoPejaković 23.01.2015.

    Tko ima visok tlak ne bih smio gledati u rasol,a kamoli ga piti.Kako visoki tlak,glavobolje,migrene.. nastaju?Najveci razlog su sol i kiselina,jer ulaze u krv,a srce to ne moze ispumpati nigdje i tu se javlja osjecaj nepravilnog rada srca,glavobolje,migrene,pritisak u glavi...Takoder kiselina mora negdje izaci(jer nas organizam je alkalan i ne podnosi kiselinu),ali ne moze i onda kruzi po organizmu dok se negdje ne nastani,bilo u kostanom,nervnom,spolnom sustavu,endokrinom itd.Tako da vas molim da ne lazete ljude,netko ce stradati radi vaseg ne znanja!

  • Rubina_1 23.01.2015.

    Kefir je moj eliksir mladosti.

  • Timmy2 23.01.2015.

    Samo jogurt,za mene je zakon!

Komentiraj...
Vidi sve komentare