Djeca do 10. godine odgledaju 10.000 reklama, koje im usađuju predrasude, potiču ih na jedenje nezdrave hrane te odvlače od prijatelja i druženja. Prema studiji GfK, Centra za istraživanje tržišta, čak 84 posto djece prati reklame na televiziji, a 58 posto obraća pozornost na velike plakate. Čak i sasvim mala djeca od roditelja traže upravo određene robne marke, a više od polovice ih želi odjeću sličnu onoj koju nose njihovi idoli s TV-a. No još gore od usađivanja želje za određenim proizvodom su “nuspojave”. Kako ne mogu razlikovati stvarni od imaginarnog svijeta, djeca poruke u reklamama shvaćaju doslovno. Reklame koje se koriste humorom temeljenim na stereotipima kako su trudnice “lude”, samo žene peru rublje... možda neće izravno promijeniti djetetov pogled na svijet, no uvući će se u podsvijest. Jer djeca svijet oko sebe upijaju “kao spužve”. Taj svijet su nekad bili obitelj i prijatelji, no danas ih na ekranu čeka čitava zemaljska kugla. Zbog uzrasta, prvo što će zapamtiti neće biti uzročno-posljedične veze ili fabula, nego kratke pjesmice i reklamni slogani.
TEŠKO RAZLIKUJU STVARNOST OD MAŠTE
Većina će prepoznati da superjunaci i crtani likovi nisu stvarni, no predškolska djeca teško razlikuju dva svijeta ako zamišljeni nalikuje stvarnom. Primjerice, dijete može reći: “Ovo je stvarno jer junak ima psa poput mog!”.
REKLAME MIJENJAJU DOŽIVLJAJ SVIJETA
Nakon što su pojeli dva identična hamburgera, djeca su tvrdila da je ukusniji onaj koji je bio zapakiran u originalnu ambalažu. Samo zato jer su ih reklame uvjerile kako je takav hamburger najbolji.
DJECA "PRODAJU" I AUTOMOBILE
Čak i ako nisu ciljano tržište, djeca su vrijedan marketinški “alat”. Svaki roditelj će dati sve od sebe kako bi mu djete bilo na sigurnom, pa djeca putem reklama “prodaju” aute, deterdžente, mirise za kupaonicu... šaljući pritom poruku: “Ako ovo ne kupite, loš ste roditelj”.
ZAKON JE BESKORISTAN DO ULASKA U EU
Oglašivanje kojim se djecu izravno navodi na to da kupe oglašivani proizvod ili da nagovore svoje roditelje ili ostale punoljetne osobe da im kupe oglašivani proizvod, Zakon o zaštiti potrošača smatra “agresivnom i zabranjenom poslovnom praksom”. No taj stavak zakona, donesenog 2007. godine, stupa na snagu tek ulaskom Hrvatske u EU! Ni prema starom zakonu, koji je za takvo oglašivanje predviđao kaznu od 50.000 do 100.000 kuna, nije kažnjen niti jedan oglašivač. Iako je kršenje tog zakona bilo vrlo učestalo.