Uobičajeno je da gotovo svaka vinarija proizvede jedno dobro rozé vino, no razlika između solidne boce i vrhunskog doživljaja najčešće se vidi u detaljima: izboru sorte, trenutku berbe, preciznosti u podrumu i razumijevanju onoga što publika traži — svježinu, čistu aromu i pitkost.
Zašto je rozé postao vino trenutka
Na tržištu se već godinama vidi jasan trend: kupci traže vina koja su aromatična, lagana i prilagođena druženju, uz jela koja nisu nužno “teška” i složena. Upravo zato rozé prirodno zauzima svoje mjesto između bijelih i crnih stilova. Njegova boja može ići od nježno lososove do izraženije ružičaste, ali dobar rozé nikad ne počiva samo na izgledu — ključ je u ravnoteži.
Rozé se često bira kao vino koje se pije rashlađeno, u ritmu toplijih dana, ali i u razdobljima kada se naglašava romantika i spontanost. Posebno je uočljiv rast interesa za mlada, svježa rozé vina u razdoblju oko Valentinova, kada potrošači intuitivno traže vino koje je elegantno, voćno i “bez komplikacija”, a opet dovoljno karaktera da prati večeru.
Sorte koje daju ponajbolje rozée: pinot crni i cabernet sauvignon
I u svijetu i u Hrvatskoj često se potvrđuje pravilo: ponajbolji rozéi nastaju od crnih sorti koje mogu dati aromu i strukturu, ali bez težine tipične za crno vino. Među njima se posebno ističu Pinot crni (Pinot Noir) i Cabernet Sauvignon.
Pinot crni daje rozéu profinjenu aromatiku, često s notama jagode, maline i trešnje, uz osjećaj lakoće i elegancije. Cabernet Sauvignon, s druge strane, može pridonijeti intenzitetu okusa i čvršćoj okosnici, uz izraženiju voćnost i prepoznatljiv karakter. Kada se u proizvodnji zadrži fokus na svježini, dobiva se vino koje je sočno, živahno i gastronomski široko primjenjivo, što je posebno zanimljivo i u kontekstu Cabernet Sauvignona.
U oba slučaja presudna je kiselina. Ona nosi dojam živosti, naglašava svježinu i čini da rozé bude pitak, ali ne prazan. Zato je važna odluka o tome u kojem trenutku ide berba, kako bi se sačuvala prirodna napetost u vinu, a istodobno dobila lijepa, čista aroma.
Kako nastaje rozé: boja je samo početak priče
Kod rozé vina boja nastaje kratkim kontaktom mošta s kožicom crnog grožđa. Taj kontakt mora biti kontroliran — dovoljno dug da se dobije poželjna nijansa i dio aromatskog potencijala, ali dovoljno kratak da vino ne pređe u crni stil. Nakon toga slijedi fermentacija koja, ako je vođena pažljivo, čuva voćnost i donosi preciznost.
Kada se govori o kvaliteti, često se spominju pojmovi poput berbe i godine. Kod rozéa je “godina” osobito važna jer se u pravilu pije mlađi, dok još nosi onu svježu energiju. Vrhunska vinarija prepoznaje u kojim uvjetima određena godina daje idealan balans, pa prilagođava tehnologiju kako bi iz vinograda u bocu prenijela maksimalan potencijal.
Slavonija i Podunavlje: mikroklima koja radi u korist rozéa
Kad se govori o rozéu od Pinota crnog i Cabernet Sauvignona, Slavonija zaslužuje posebno mjesto. Slavonija i Podunavlje imaju mikroklimatske uvjete koji omogućuju dozrijevanje grožđa uz očuvanje svježine, a to je upravo ono što moderni rosé traži: zrelu aromu bez gubitka živahnosti.
Mikrolokaliteti poput Erdutskog vinogorja posebno su zanimljivi jer se u njima nalaze klonovi ovih sorata koji su među najboljima u Hrvatskoj. Takva osnova daje vinarima veću sigurnost u kvalitetu sirovine i prostor za precizno oblikovanje stila, od nježnijih, delikatnih rozéa do ozbiljnijih interpretacija s izraženijim voćnim intenzitetom.
Okus, aroma i svježina: što očekivati u čaši
Dobro rozé vino prepoznaje se po tome što odmah djeluje čisto i otvoreno. Aroma je najčešće voćna, s nijansama crvenog bobičastog voća, ponekad s diskretnim cvjetnim tonovima. U ustima je važan dojam protočnosti: vino treba imati dovoljno okusa, ali i dovoljno svježine da poziva na sljedeći gutljaj.
Ravnoteža se vidi u odnosu voćnosti i kiseline. Kada je kiselina skladna, rozé djeluje živahno i precizno, a kada je preniska, vino postaje mlitavo. Upravo zato izbor vinograda i regije čini veliku razliku, jednako kao i iskustvo podruma koji zna kako izvući maksimum bez gubitka elegancije.
Vinarija Zdjelarević: 40 godina iskustva u rozé stilu kontinenta
Zdjelarević predstavlja obiteljsku vinariju s tradicijom uzgoja grožđa i proizvodnje vina koja seže još od 1918., a od 1985. djeluju kao jedna od prvih privatnih vinarija u Hrvatskoj s komercijalnim punjenjima vina u bocama. Kao prva difuzna vinarija, Zdjelarević dio svojih vina kreira u suradnji s vinogradima i podrumima drugih renomiranih vinskih destinacija, što dodatno širi razumijevanje terroira i stilova.
U kontekstu rozé vina, posebno je važan kontinentalni potpis: Slavonija daje strukturu i svježinu, a iskustvo vinarije usmjerava sve prema cilju koji moderni ljubitelji vina traže — kvaliteta, pitkost, aroma i jasnoća okusa. Kroz 40 godina iskustva Vinarija Zdjelarević profilirala se kao producent rozé vina koja se ubrajaju među najbolje iz kontinentalnog dijela Hrvatske, odnosno iz Slavonije i Podunavlja, a njihovi rozéi s razlogom nose reputaciju među najboljima u svojoj kategoriji.