Pod pojmom starije osobe danas ni izbliza ne podrazumijevamo ono što se pod time smatralo prije 20 ili 30 godina.

- Nekada smo govorili o trećoj dobi i starijim osobama koje su bile iz generacije 70 plus, a danas se starijima smatraju oni iznad 85 - kaže prim. dr. Spomenka Tomek Roksandić, voditeljica Centra za zdravstvenu gerontologiju Referentnog centra Ministarstva zdravlja za zaštitu zdravlja starijih.

U skladu sa svjetskim trendovima, i u Hrvatskoj stalno raste udio starijih ljudi. Tako smo, prema popisu stanovništva iz 2011., imali 17,7 posto građana starijih od 65, a prije deset godina bilo ih je 15,62 posto.

- No generacije od 65 do 80 godina danas su puno aktivnije i zahtjevnije. To su ljudi koji više ne sjede kod kuće i ne boluju nego se druže, odlaze na izložbe, u kino, kazalište, služe se internetom i ako ih služi zdravlje, dugo ostaju aktivni - ističe naša sugovornica.

Danas više nije pitanje kako održati vitalnost sa 70 nego kako 85-godišnjacima i starijima pomoći da dulje mogu živjeti samostalno te uz pomoć i njegu što dulje ostati u vlastitome domu. Kao što raste udio starijih u ukupnoj populaciji, tako raste i udio stogodišnjaka. U 2001. u Hrvatskoj je bilo 1455 ljudi u dobi između 95 i 106 godina, a, prema popisu stanovništva iz 2011., ima ih 2201. Najstariji stogodišnjak u 2011. imao je 106 godina. 

Znanost još nije utvrdila zašto starimo te dala neku učinkovitu formulu protiv starenja.

Pretpostavlja se da starimo zbog oštećenja DNK, što vjerojatno utječe na mogućnost obnove matičnih stanica, a to vodi gubitku održivosti tjelesnih funkcija.

Postoji i teorija po kojoj mitohondriji u našim stanicama gube energiju s kisikom, što stvara spojeve koji s godinama uzrokuju starenje. Slijedom brojnih istraživanja, znanstvenici procjenjuju da se čovjekove šanse za umiranje udvostručuju svakih osam godina nakon 30. godine, što ovisi i o tome u kojem dijelu svijeta živite, odnosno kakav je standard života, ali i nizu parametara na koje sami možemo utjecati. Jedan od njih je pravilna prehrana.

Prema Vodiču za aktivno starenje Centra za gerontologiju, zbog usporavanja metabolizma starijima je dovoljno 1500 kalorija na dan, a prehrana neka se temelji na voću, povrću, laganom mesu i ribi. Smanjite unos brašna, soli i masti. To bi trebala pratiti i redovna tjelesna te mentalna aktivnost.

Boljem životu pridonijet će druženje s prijateljima, djecom i unucima, ali i nastavak radnih aktivnosti i nakon umirovljenja. I ne dopustite depresiji da vam preuzme zlatne godine, radije se oslonite na smijeh i optimizam, ističe Spomenka Tomek Roksandić. 

Vježbanje je najbolji lijek za vitalnu starost, ali vrtlarenje nije dovoljno

U Hrvatskoj ne postoji kultura vježbanja i brige o tijelu pa se svijest o potrebi redovitog vježbanja javi tek kad se čovjek razboli ili kad osjeti neke probleme, kaže Josip Knezić, predsjednik Udruga fizioterapeuta i radnih terapeuta Zagorja. Dodaje da je u Zagrebu situacija još donekle dobra jer ljudi imaju malo višu svijest o potrebi kretanja, ali i više prilike.  

- Iako mnogi smatraju da je rad u polju dovoljna vježba, to nije istina. Riječ je o opterećenju mišića u određenom položaju koje s godinama može doći na naplatu - kaže naš sugovornik. Za održanje balansa tijela izuzetno je važno redovito se kretati, što može biti i pola sata šetnje na dan. Korisno je naučiti osnovne fizikalne vježbe, koje se mogu izvoditi i kod kuće.