Osim simptoma povezanih s čitanjem i pisanjem, često osobe s disleksijom imaju i specifične teškoće u nastavi matematike. Većina navedenih simptoma može se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, što često zbunjuje roditelje i učitelje. Međutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s disleksijom su brojniji, jače izraženi i dugo traju, pojasnila je Jadranka Bjelica, prof.logoped na stranici Hrvatske udruge za disleksiju.
POGLEDAJTE VIDEO o poremećaju zbog kojeg kosa raste u svim smjerovima:
Spomenula je i kako prepoznati da dijete pati od disleksije po specifičnim i nespecifičnim poteškoćama vezanima za čitanje i pisanje.
Specifične teškoće povezane s čitanjem:
- teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo – glas),
- teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi,
- strukturalne pogreške – premještanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino),
- zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene),
- zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, drži-trž, brati-prati, grije-krije),
- zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od),
- zamjene riječi – pogađanje (mračni-mačka, dobar-obad),
- dodavanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva, brod-borod),
- ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena),
- teškoće u praćenju slovnog ili brojčanog niza (slon-soln, 12-21),
- teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),
- vraćanje na već pročitani red,
- izostavljanje riječi i cijelih redaka,
- čitanje jedne riječi na nekoliko pogrešnih načina.
Nespecifične teškoće povezane s čitanjem koje znaju imati i djeca koja nemaju disleksiju:
- sporost, različite blokade i stanke,
- poremećen ritam i izražajnost čitanja,
- nejasna i površna artikulacija,
- čitanje napamet i po prilici,
- slabo razumijevanje pročitanog.
Specifične teškoće povezane s pisanjem:
- teškoće u povezivanju fonema s grafemom,
- zamjene grafički ili fonetski sličnih slova,
- produljeno “zrcalno” pisanje slova ili brojki,
- strukturalne pogreške (umetanje, dodavanje, premještanje),
- izostavljanje slova, dijelova riječi ili riječi,
- teškoće u slijedu smjera pisanja.
Nespecifične teškoće povezane s pisanjem koje često imaju i djeca bez disleksije:
- sporost, neurednost u radu, slabija čitljivost rukopisa,
- teškoće pri uporabi pravopisnih i gramatičkih pravila,
- narušen osjećaj za sintaksu.
Posumnjate li kako vam dijete ima ovaj poremećaj, svakako se javite logopedu. U Hrvatskoj udruzi za disleksiju naglašavaju da je važno djetetu sa disleksijom što prije osigurati stručnu pomoć, a važno je i podržati ga od strane roditelja, škole, odnosno okoline u kojoj boravi i živi.
- Vrlo je poželjno da se disleksija uoči što prije, i da se brzo reagira. Djetetu koje ima disleksiju potrebno je što prije osigurati stručnu pomoć te podršku roditelja ili skrbnika, škole i okoline. Svako odlaganje ili kašnjenje otežava uklanjanje problema, i stvara sve veći zaostatak u svladavanju školskoga gradiva. Dijete postaje malodušno i umorno, roditelji i škola ne razumiju njegov problem, te ga dodatno psihički opterećuju. Što je dijete starije, njegove teškoće postaju dublje ukorijenjene, strahovi sve veći, odnos s okolinom postaje lošiji i sve teže mu je pomoći - pojasnili su.
Dodali su kako su roditelji najčešće svjesni da dijete ima problema, ali većina ne zna o čemu se radi niti kome bi se obratili za pomoć pa se iz neznanja gubi puno dragocjenog vremena.
- Kada se posumnja na disleksiju, treba se što prije javiti stručnjaku. To znači da primarno treba potražiti logopeda, a ako u Vašem mjestu nema logopeda, obratite se psihologu, školskom pedagogu, pedijatru ili školskom liječniku, koji će dijete uputiti na ispitivanje - savjetovali su i naveli gdje se može potražiti popis ustanova u kojima rade logopedi te privatni logopedski kabineti u Hrvatskoj.
Za popis kliknite OVDJE. Taj klik će vas odvesti na internetsku stranicu Udruge, a tamo imate mogućnost izabrati županiju u kojoj živite i pronaći ćete najbližeg logopeda.
- Ima li dijete doista disleksiju, ustanovit će se najčešće timski - logoped će ispitati sposobnosti govora, čitanja i pisanja, psiholog će ispitati inteligenciju, pažnju, pamćenje, percepciju, osobnost itd., a često će se dijete uputiti i neurologu i otorinolaringologu da bi se isključila eventualna bolest središnjeg živčanog sustava, nagluhost i sl. Kad se postavi dijagnoza, dijete treba uputiti logopedu na terapiju - pojasnili su.
Mnogi svjetski poznati ljudi imali su disleksiju
- Mnoge osobe koje su u svojim profesionalnim životima postigle zamjetne karijere, koje su zadužile čovječanstvo epohalnim otkrićima, u čijim umjetničkih ostvarenjima uživaju generacije, imale su disleksiju. Među njima nalaze se znameniti umjetnici, znanstvenici, sportaši, političari, čak i vrlo plodni pisci, kao što je, na primjer, bila Agatha Christie - spominju u Hrvatskoj udruzi za disleksiju.
- Mnogi od njih ostavili su nam svjedočanstva o svojim teškoćama, o problemima u školovanju, nerazumijevanju okoline. Njihovi primjeri ohrabrenje su za svaku mladu osobu s disleksijom, ali i za roditelje djece s disleksijom. Oni pokazuju da disleksija nije trajna kočnica u intelektualnom napretku, već teškoća s kojom se može uspješno raditi i zadovoljno živjeti - dodali su.
Među njima se nalaze Albert Einstein, Thomas Edison, Isaac Newton, Winston Churchill, John F. Kennedy, Leonardo da Vinci, Pablo Picasso, Walt Disney, Magic Johnson, Muhammad Ali, Cher, Marlon Brando, Tom Cruise, Whoopi Goldberg, Anthony Hopkins, Harrison Ford, Liv Tyler, Ernest Hemingway, Mark Twain, Noel Gallagher, John Lennon i još mnogi drugi.
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa Tarikom Filipovićem: