Liječnici potvrđuju da su naprednija djeca majki koje su bile odgovorne tijekom trudnoće, a to znači da su živjele smirenije, opuštale se uz glazbu, lagano vježbale i pazile što jedu i što piju, izbjegavale cigarete i alkohol. Poneke su čitale svojim nerođenim bebama, što se također pokazalo da ima smirujuće djelovanje.
Ustanovljeno je i da dijete u 23. tjednu trudnoće već dobro čuje. Tad se uspostavljaju veze među neuronima u dijelu mozga koji je zadužen za zvuk. Kad taj centar počinje funkcionirati, dijete može čuti niskofrekventne zvukove u maternici, među kojima je i melodičnost i ritmičnost majčina glasa te zvukovi kojima je dijete okruženo, a to su otkucaji majčina srca, cirkulacija, zvuci iz crijeva, šuštanje majčina disanja... Znanstvenici se slažu da zvukovi imaju veliku važnost u zdravom formiranju mozga.
Dokazano je da zvukovi koje dijete čuje u majčinu trbuhu stimuliraju razvoj dječjeg mozga, osobito središte koje je zaduženo za razmišljanje. Kad se razvije djetetov sluh, glasovi roditelja počinju umirujuće djelovati na dijete i stvara se rana povezanost. Stručnjaci su oprezni kad je riječ o tome koje štivo i kakvu glazbu preporučiti budućim majkama kao najbolju za zdrav razvoj dječjeg mozga, ali općenito se smatra da je dobra sva glazba i aktivnosti koje smiruju i vesele majku.
To se njeno zadovoljstvo prenosi i na nerođeno dijete. Nije sve u zvukovima, ima nešto i u kretanju, jer je i lagana tjelovježba dobra i za dijete te olakšava porođaj. Istraživanje objavljeno u časpopisu Journal of the American College of Sports Medicine pokazalo je da djeca majki koje vježbaju u trudnoći postižu bolje rezultate na testovima i bolja su u jezičnim vještinama.
Umjerene razine kortizola, hormona stresa koji se izlučuje i tijekom vježbanja, potiču rast i razvoj dječjeg mozga i drugih važnih organa. Stručnjaci preporučuju 30 minuta umjerena vježbanja trudnicama većinu dana u tjednu. I hrana utječe na razvoj bebina mozga, osobito na sposobnost pamćenja i učenja.
- Na stolu svake trudnice treba biti mala plava riba, poglavito srdele, inćuni i papaline, jer su bogate omega-3 masnim kiselinama, koje izravno utječu na razvoj moždane kore i inteligencije. Omegu-3 sadrže i orasi te cink, pa i mala količina oraha ima mnogo hranjivih tvari – ističe nutricionist Branimir Dolibašić, voditelj Nutrilife centra.
Napominje da treba uzimati dosta povrća bogatog magnezijem i željezom s vitaminom C jer su važni za sintezu krvi, a bez kisika i crvenih krvnih zrnaca nema dobrog razvoja i pravilne diobe stanica.
– Treba jesti povrće bogato folnom kiselinom, poput zelenog lisnatog povrća, jer je ona važna za RNK i DNK – zaključuje Dolibašić.
Beba voli maminu omiljenu glazbu
Vijest o Mozartovu učinku proširila se 1993. Podloga je otkriće da su austrijski studenti koji su učili uz glazbu Wolfganga Amadeusa Mozarta imali bolje rezultate na testovima i trudnicama se savjetovalo da slušaju Mozarta kako bi se dijete u utrobi smirilo. S vremenom se pokazalo da na nekog djeluje lagana klasika, a na nekog energičnija glazba te da bebu ne smiruje sama glazba nego majčin doživljaj te glazbe jer, kad je zadovoljna, oslobađaju se hormoni sreće, koji se prenose na dijete.