Temperaturni skok su prijavili brojni meteorolozi, no još ga nisu potvrdili službeni izvori, piše IFLScience.
POGLEDAJTE VIDEO: Požari lani opustošili Sibir i Arktik
Ako se potvrdi, to će biti najviša temperatura koju su izmjerili na Arktiku, viša i od 37,7 Celzijevih stupnjeva koliko su izmjerili 1915. godine u Yukonu na Aljasci, što je 18 stupnjeva više od uobičajenog dnevnog prosjeka za lipanj u toj regiji.
Visoke temperature koje su ovog vikenda zabilježili u Verhojansku u kojem živi oko 1400 ljudi dokaz su klimatskih promjena koje najteže pogađaju upravo područje Arktika. Grad su nekad zvali Staljinovim prstenom smrti jer je sovjetski režim ondje slao nepodobne političke protivnike, disidente i neprijatelje sustava.
Područje je također na lošem glasu zbog naglih temperaturnih promjena koje preživljavaju u ljetnim i zimskim mjesecima. Na tom je području ne samo najviša ikad zabilježena temperatura na Arktiku, nego drži neslavni rekord najniže temperature ikad izmjerene na sjevernoj hemisferi: nezamislivih - 67,8 stupnjeva Celzijevih.
No nije toplo samo u Verhojansku nego i u većim dijelovima Sibira, osobito u sjeveroistočnoj regiji gdje su imali neuobičajeno toplu zimu i proljeće.
- Bez sumnje, riječ je o alarmantnom znaku, no nije samo ondje bilo toplo tijekom svibnja. Čitavu zimu i proljeće obilježile su neuobičajeno visoke temperature - pojasnila je Freja Vamborg, znanstvenica na Copernicus Climate Change Service.
- Treba razmišljati da, iako se cijeli planet zagrijava, to se ne zbiva ravnomjerno. Zapadni Sibir je i dalje regija s varijacijama u temperaturi, a to do neke granice znači da ondje možemo očekivati velike temperaturne anomalije. Ipak, u ovom je slučaju neobično to što su takve anomalije potrajale kroz dulji vremenski period - kazala je.
Martin Stendel, klimatolog s Instituta Danish Meteorological, objavio je na Twitteru kako bi, da nema klimatskog zagrijavanja, temperature na sjeveru Sibira prošlog mjeseca bile događaj koji se zbiva jedanput u 100.000 godina.
- Ono što se ove godine zbiva u Sibiru nije zato ništa manje zanimljivo. Riječ je o vremenu kakvo očekujemo do 2100. godine, dakle pojavilo se 80 godina prerano - komentirao je meteorolog i stručnjak za klimatske promjene Jeff Berardelli.
Brojna istraživanja su pokazala da se Arktik zagrijava brže nego bilo koje drugo područje na Zemlji kao rezultat klimatskih promjena. Iako su razlozi brojni, najčešće se to povezuju s gubitkom i otapanjem ledenih površina. Što se više leda topi, manje sunca se reflektira i više ga apsorbira tamna oceanska površina. To stvara začarani krug u kojem temperature rastu i rezultiraju daljnjim gubitkom leda.