Nova studija, objavljena u časopisu Nature Communications, daje odgovor na pitanje zašto neke informacije ignoriramo, a neke ne. Iz pet eksperimenata, provedenih na više od 500 sudionika, istraživači su zaključili da većina nas spada u jednu od tri kategorije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Tu su mislioci, koji odlučuju hoće li naučiti nove informacije o nekoj temi na temelju toga koliko već razmišljaju o srodnim temama, zatim utilitaristi, koji odlučuju što će naučiti na temelju toga koliko misle da će informacije biti korisne, i treća kategorija su oni koji donose odluke na temelju toga kako bi nove informacije mogle utjecati na njihove osjećaje.
- Informacije kojima se ljudi odluče izložiti imaju važne posljedice za njihovo zdravlje, financije i odnose. Boljim razumijevanjem zašto se ljudi odlučuju informirati, mogli bismo razviti načine kako uvjeriti ljude da se obrazuju - rekla je koautorica ove studije Tali Sharot.
U jednom eksperimentu istraživači su pitali sudionike koliko žele znati o određenim informacijama vezanim uz genetsko zdravlje – npr. imaju li rizične gene za Alzheimerovu bolest. U drugom su ih pitali koliko žele naučiti o specifičnim financijskim informacijama, dok su u trećem eksperimentu ispitanici morali odgovoriti koliko ih zanima kako ih doživljavaju drugi ljudi, odnosno smatraju li članovi njihove obitelji i prijatelji da su oni zanimljivi, pametni, lijeni, dosadni...
Nakon toga ispitanici su trebali ocijeniti hipotetske informacije iz istraživanja bazirane na tri ranije spomenuta faktora (mislioci, utilitaristi i osjećaji). Istraživači su zaključili da se upravo ovaj model s tri faktora pokazao najboljim načinom s kojim se može objasniti jesu li neke informacije ljudima zanimljive ili nisu, tj. smatraju li da ih trebaju dalje proučavati i pamtiti ili će ih jednostavno ignorirati.
Istraživači su proveli isti eksperiment nekoliko puta tijekom više mjeseci s dijelom kontrolne grupe te se pokazalo da većina njih za donošenje odluka daje prednost jednom čimbeniku u odnosu na druge, piše IFLScience.