To je to što me zanima!

Zeleni vrtovi rastu čak i na krovovima i zidovima

Biljni krovovi i vertikalni vrtovi hlade prostor bolje od klime, smanjuju rizik od poplava i onečišćenje zraka te vraćaju prirodu među betonske blokove
Vidi originalni članak

Ako bi se na svim krovovima u velikim gradovima uredili vrtovi, s ulica bi “nestalo” tisuće kamiona. Osim što biljna vegetacija “nad gradom” upija ugljični dioksid, neutralizira i buku s prometnica, smanjuje rizik od poplava, hladi unutrašnjost građevina, a životinjskim vrstama pruža novi životni prostor. Dodatnu snagu zelenoj arhitekturi grada daju vertikalni vrtovi koji na prirodan način mijenjaju izgled njegovih eksterijera i interijera. Ovakva rješenja uživaju popularnost urbanih središta od Bliskog istoka preko Sjeverne Amerike do Europe, zahvaljujući francuskom botaničaru Patricku Blancu. Početkom ‘80-tih, na studentskom putovanju Tajlandom, ovaj se vrtni umjetnik uvjerio kako biljke mogu rasti na svim zamislivim površinama (padinama, stijenama), ako imaju dovoljno vode i svjetlosti. Vrativši se u rodni Pariz, u svojoj je kući razvio prvi vertikalni vrt, čije je tehničko rješenje ubrzo patentirao.
BILO KOJI 'GOLI' ZID U BILO KOJEM
DIJELU SVIJETA MOŽE POSTATI ZELENVertikalni vrt se sastoji od tri dijela: metalnog okvira, plastične podloge i sloja poliamidnog pusta (filca). Okvir se postavlja na zid ili stoji samostalno, na njega se najprije pričvršćuje podloga debljine 1 centimetra pa sloj pusta na kojem se kasnije razvija korijenje. Na četvorni metar “zemlje” sadi se najviše 30 biljaka ili sjemena. Vrt ima automatsko gnojenje i navodnjavanje.

VIJEĆE ISPOD 20.000 BILJAKA I 100 VRSTA
Smješten na krovu gradske vijećnice u Chicagu, vrt je posađen 2000. godine kako bi se ispitale dobrobiti zelenih krovova te njihov utjecaj na temperaturu i kvalitetu zraka.

SKANDINAVCI BIRAJU NAJBOLJI ZELENI KROV
Nagrada za najbolji zeleni krov Skandinavije za 2010. koju dodjeljuje “Scandinavian Green Roof Association”, sa sjedištem u švedskom Malmöu, dodijeljena je projektu “8 House” u Copenhagenu. Nagrada se dodjeljuje od 2000.

NA HOTELSKOJ FASADI RASTE 12.000 BILJAKA
Najveći dosadašnji projekt Patricka Blanca je fasada hotela Athenaeum u Londonu. Riječ je o šumi koja se prostire na osam katova i sastoji od 12.000 biljaka. Blanc se proslavio nakon izložbe u mjestu Chaumont sur Loire, 1988.

Idi na 24sata

Komentari 4

  • Plavusa131 28.11.2013.

    Meni je ovo prekrasno.Meni oko vrta pravi kameni zid a jedan dio je obrastao brsljanom.Kamen i brsljan prekrasna kombinacija.Beton mi izgleda grozno i neprirodno.

  • ieleja 19.09.2010.

    *** Izbrisano zbog nepoštivanja pravila *** Admin

  • crna_25 19.09.2010.

    joj neb ja odsijela u tom hotela da je djaba,bojim se pauka....ebiga

Komentiraj...
Vidi sve komentare